Revizori: U EU se vjerovatno preuveličava potrošnja za klimatske projekte

U Evropskoj uniji se preuveličava potrošnja za projekte zaštite klime, potencijalno za milijarde eura, objavili su revizori Unije, navodeći primjere zemalja koje tvrde da su potrošnja na IT-sisteme i plate ekološke mjere, a među njima je i Hrvatska.

EU se obvezao potrošiti najmanje 37 posto svog 700 milijardi eura teškog fonda za oporavak od COVID-19, koji se sastoji od zajmova i bespovratnih sredstava, na mjere koje su odgovor na klimatske promjene, prenosi agencija Reuters.

Prema vlastitoj procjeni EU-a, zemlje su premašile taj cilj i do februara su namijenile 275 milijardi eura, odnosno 42,5 posto do sada dodijeljenih sredstava, za ulaganja koja pomažu u ispunjavanju zelenih ciljeva.

Analiza Evropskog revizorskog suda pokazala je da su zemlje EU-a brojne projekte označile zelenim iako su imale samo slabu vezu.

Naprimjer, uključili su IT-sisteme za digitalizaciju sistema vodosnabdijevanja. To je Hrvatska ocijenila kao 40-postotni doprinos klimi, a revizori su rekli da bi trebao biti nula posto.

U drugom primjeru Slovačka je plate svog osoblja koje upravlja fondom za COVID-19 uvrstila u izdatke koji pogoduju zaštiti klime, rekli su revizori.

Drugi su imali nejasne klimatske koristi.

Revizori naveli i pozitivne primjere

Portugalsko ulaganje u javni prijevoz, označeno kao 100 posto ekološko, nije uračunalo emisije koje bi proizvela izgradnja projekta – što otežava procjenu neto ušteda nakon završetka, rekli su revizori.

Slično tome, uticaj grčke hidroelektrane nije procijenjen i na temelju negativnog uticaja na biološku raznolikost.

Kao odgovor, glasnogovornik Evropske komisije rekao je da je fond za COVID-19 usmjerio značajna sredstva u zelene projekte i da je temeljito provjerio planiranu potrošnju zemalja.

Revizori su naveli i pozitivne primjere, uključujući grčki plan vrijedan 1,25 milijardi eura za uštedu energije u više od 100.000 domova.

Ostala potrošnja označena kao zelena uključuje projekte obnovljive energije, željeznice i infrastrukturu za punjenje električnih automobila.

Ali uopšteno, sistem rangiranja EU-a za klimatski doprinos projekata, prema kojem im se daje rang od nula, 40 ili 100 posto, nije bio dovoljno precizan i dovodi do preuveličavanja, rekli su revizori.

Ta metoda “u konačnici daje malo pokazatelja koliko novca ide direktno u zeleni prijelaz”, rekla je Joelle Elvinger, revizorica koja je vodila pripremu izvještaja.

Komisija je rekla da njena metodologija pruža dovoljnu tačnost, a nametanje detaljnijih pravila stvorilo bi složenu birokratiju za buduće fondove.