Međunarodna krizna grupa: Deset velikih izazova s ​​kojima se suočava UN

Međunarodna krizna grupa je rekla da će se svjetski lideri sastati u teškom trenutku 79. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, zbog izraelskog rata u Gazi i drugih ratova te napetih geopolitičkih odnosa u svijetu.

Grupa sa sjedištem u New Yorku objavila je dugačak izvještaj o deset velikih izazova s ​​kojima će se suočiti Ujedinjeni narodi tokom sjednice Generalne skupštine UN-a, za period od septembra 2024. do septembra 2025. godine.

Ti izazovi su, kako ih je identificirala grupa, rat u Gazi, Ukrajini, Sudanu, Mijanmaru i Jemenu, borba protiv “terorizma”, zaštita žena u svijetu i postupanja Ujedinjenih naroda shodno nekim od svojih ključnih mandata, kao što su misije izgradnje mira, reforma same institucije i druga pitanja.

Najviše problematičan

Grupa je saopćila da se proteklih nekoliko godina smatraju među najturbulentnijim godinama u modernoj istoriji organizacije, da je rat u Gazi oslabio Ujedinjene narode usljed podjela velikih sila te da su mnoge članice zabrinute zbog neuspjeha UN-a da ispuni svoj osnovni mandat održavanja mira i sigurnosti.

U općem osvrtu, grupa je rekla da je sukob na Bliskom Istoku izazvao značajnu zabrinutost te da su odnosi između Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine ometali rad u Vijeću sigurnosti UN-a i da su zvaničnici UN-a priznali da je njihov entuzijazam veoma oslabio. Međutim, međunarodna organizacija ostaje uključena u širok spektar pitanja, kao što su mirovne i humanitarne inicijative u zemljama koje su u sukobu, ipak, mora pronaći načine da održi i ojača ove napore uprkos frustrirajućim geopolitičkim okolnostima.

Poteškoće u predviđanju

U izvještaju se navodi da je teško predvidjeti prioritete organizacije za narednih 12 mjeseci, a događaji na Bliskom Istoku vjerovatno će snažno uticati na Vijeće sigurnosti i Generalnu skupštinu. Ali posljednje godine su pokazale da krize mogu nastati brzo, mijenjajući dnevni red UN-a bez upozorenja.

Dodala je da ne postoji način da se predvide krize koje će zaokupiti Ujedinjene narode tokom naredne godine, koje često izbijaju bez najave, kao što se i aktuelni sukobi nekada gase bez buke. Također, nema načina ni znati ko će biti američki predsjednik ili šta će njegova politika značiti za političku i finansijsku moć organizacije.

Još ima ulogu

Krizna grupa je, također, objasnila da, iako rastuće nesuglasice između ključnih zemalja reduciraju sposobnost UN-a da bude na čelu u rješavanju sukoba, međunarodna organizacija i dalje ima važnu ulogu u krizama koje se široko ignoriraju, kao što je sudanska ili krize koje nakratko dominiraju naslovima i ostaju nerazjašnjene, poput one u Mijanmaru.

Grupa je zaključila svoj izvještaj rekavši da, uprkos nedavnim izvještajima o stagnaciji, UN i dalje ima sposobnost da se uključi u mnoge krize – one najistaknutije, zaboravljene ili one nejasne – iz različitih uglova. Iako mnoge države članice osjećaju razočaranje zbog neuspjeha u suzbijanju ratova, organizacija, ipak, ostaje vitalni dio napora na putu deeskalacije niza često zanemarenih sukoba, postizanja većeg međunarodnog razumijevanja i priprema za udare koji će dolaziti u budućnosti.