The New York Times: Biden odobrava tajnu nuklearnu strategiju koja se preusmjerava na Kinu

Novine The New York Times su u srijedu objavile da je američki predsjednik Joe Biden odobrio u martu tajni nuklearni strateški plan koji po prvi put preusmjerava američku strategiju odvraćanja na napore Kine da proširi svoj nuklearni arsenal.

Prema navodima u novinama, Bijela kuća nije objavila da je Biden odobrio revidiranu verziju strategije pod nazivom „Smjernice za upotrebu nuklearnog oružja“, napominjući da se očekuje da će obavještenje o revidiranoj verziji biti poslato Kongresu prije nego što Biden napusti funkciju.

Dvojici visokih zvaničnika američke administracije dozvoljeno je da nagovijeste reviziju strategije u svojim nedavnih obraćanjima, navode novine, ističući da se strategija ažurira svake četiri godine i da se drži u tajnosti toliko da ne postoje njene elektronske kopije, samo mali broj štampanih primjeraka koji je distribuiran malom broju službenika nacionalne sigurnosti i čelnika Ministarstva odbrane SAD-a (Pentagona).

Međutim, u svojim nedavnim govorima visoki zvaničnici administracije imali su dozvolu da ukažu na reviziju – sažetim i preciznim izrazima – prije nego što Kongres bude obaviješten o neskrivenim detaljima, što se očekuje prije nego što Biden napusti funkciju.

Ova revizija dolazi jer Pentagon smatra da će kineski nuklearni arsenal u narednoj deceniji biti konkurentan arsenalu Sjedinjenih Američkih Država i Rusije po veličini i raznovrsnosti.

U ovom kontekstu, Vipin Narang, nuklearni strateški stručnjak sa Tehnološkog instituta Massachusetts (MIT), rekao je da je predsjednik Biden nedavno izdao ažurirane smjernice za upotrebu nuklearnog oružja kako bi uzeo u obzir brojne nuklearne protivnike. Dodao je da su nove smjernice za nuklearno oružje uzele u obzir „značajno povećanje veličine i raznovrsnosti“ kineskog nuklearnog arsenala.

U junu se Bernay Fadey, prvi direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost za kontrolu naoružanja, osvrnuo na dokument koji prvi put detaljno razmatra jesu li Sjedinjene Američke Države spremne odgovoriti na nuklearne krize koje bi mogle izbiti istovremeno ili uzastopno, koristeći kombinaciju nuklearnog i nenuklearnog oružja.

Fadey je rekao da nova strategija naglašava „potrebu za istovremeno odvraćanje Rusije, Kine i Sjeverne Koreje“.

Ranije se činila dalekom mogućnost da će američki neprijatelji i protivnici koordinirati nuklearne prijetnje kako bi savladali američki nuklearni arsenal. Ali novo partnerstvo između Rusije i Kine i konvencionalno oružje koje Sjeverna Koreja i Iran pružaju Rusiji u njenom ratu u Ukrajini, radikalno su promijenili razmišljanje Washingtona.

Rusija i Kina izvode zajedničke vojne vježbe, a obavještajne agencije pokušavaju utvrditi pomaže li Rusija sjevernokorejske i iranske raketne programe.

Novi dokument je oštar podsjetnik da će se novi američki predsjednik, koji će stupiti na funkciju 20. januara, suočiti s promijenjenim i znatno turbulentnijim nuklearnim prizorom, u odnosu na onaj koji je bio prije samo 3 godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je više puta prijetio da će upotrijebiti nuklearno oružje protiv Ukrajine, i tokom krize u oktobru 2022, kada su Biden i njegovi savjetnici procijenili, na osnovu informacija iz razgovora sa visokim ruskim liderima, da bi vjerovatnoća upotrebe nuklearnog oružja mogla porasti na 50 posti ili više.

Trumpovo predviđanje

Iako je bivši predsjednik Donald Trump predvidio da će sjevernokorejski lider Kim Jong-un odustati od svog nuklearnog oružja nakon njihova tri lična sastanka, desilo se suprotno. Kim je udvostručio svoj arsenal i sada ima više od 60 vrsta oružja, prema procjenama zvaničnika, pored goriva dovoljnog za mnogo drugo oružje.

Ovo povećanje je promijenilo prirodu izazova Sjeverne Koreje. Kada je posjedovala mali broj oružja, mogla se odvratiti raketnom odbranom, ali sadašnji arsenal brzo se približio veličini arsenala Pakistana i Izraela i dovoljno je velik za koordinaciju prijetnji sa Moskvom i Pekingom.

Biden, koji je veći dio svoje političke karijere proveo kao zagovornik neširenja nuklearnog oružja, nije javno govorio o tome kako će se nositi s izazovima odvraćanja rastućih kapaciteta Kine i Sjeverne Koreje. Nije se oglasila ni Kamala Harris, potpredsjednica i kandidatkinja Demokratske stranke na predsjedničkim izborima.

Na svojoj posljednjoj konferenciji za novinare u julu, samo nekoliko dana prije nego što je objavio da se neće kandidirati za drugi mandat, Biden je priznao da je usvojio politiku koja se usmjerava na širu kinesko-rusku saradnju. Nije spomenuo da je ta saradnja uzrokovala promjenu američke nuklearne strategije.

Od predsjedavanja Harryja Trumana, ova strategija je uglavnom bila usmjerena na arsenal Kremlja, a Bidenove nove smjernice pokazuju koliko se brzo to mijenja.

Kina je spomenuta u posljednjim nuklearnim smjernicama, izdatim na kraju Trumpove administracije, prema neskrivenom izvještaju dostavljenom Kongresu 2020. godine.

Bidenova strategija nastoji da precizira usmjeravanje kako bi odražavala procjene Pentagona da će se kineska nuklearna moć povećati na 1.000 nuklearnih bojevih glava do 2030. i 1.500 njih do 2035. godine. Ovo su brojke koje trenutno imaju Sjedinjene Američe Države i Rusija.

U stvari, čini se da Peking trenutno napreduje u odnosu na ovaj vremenski okvir, već je počeo s opremanjem nuklearnih raketa bojevim glavama.