Koliko su raširene majmunske boginje i kako se zaštititi?

Švedska i Pakistan su prijavili slučajeve majmunskih boginja nekoliko dana nakon što je WHO proglasio ovaj virus ‘hitnim stanjem’.

Pomoćnik ljekara priprema špricu sa vakcinom protiv majmunskih boginja na klinici u New Yorku [Mary Altaffer / AP]

Najmanje dvije države izvan Afrike prijavile su slučajeve majmunskih boginja nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasilo da je ovaj virus postao „javnozdravstveno hitno stanje“ ranije ove sedmice.

Relativno novi soj virusa poznat kao klada (grupa) 1 širi se afričkim državama od 2022.

Ranije ove godine objavljeno je da je Demokratska Republika Kongo (DRC) prolazila kroz najveću epidemiju ove bolesti ikad zabilježenu, s desecima hiljada zaraženih od juna. Vlada DRC-a proglasila je epidemiju u decembru 2022.

Afrički centri za kontrolu i prevenciju bolesti (Africa CDC) prošle sedmice su objavili da su majmunske boginje detektovane u najmanje 13 afričkih država. Iz ove agencije su rekli da je u poređenju sa istim periodom prošle godine, broj slučajeva oboljelih veći za 160 posto, a smrtnost je veća za 19 posto.

Evo šta do sada znamo o lokacijama na kojima se bolest proširila, kako utječe na ljudsko tijelo i kako se možete zaštititi od nje.

U koje se još države proširio novi soj virusa majmunskih boginja?

Pakistansko Ministarstvo zdravstva potvrdilo je prvi slučaj ovog virusa u petak, rekavši da je oboljela osoba došla iz Saudijske Arabije.

Zdravstveni zvaničnici su kazali da je sekvencioniranje u toku kako bi se odredio tačan soj virusa kojim je osoba zaražena.

Švedski zdravstveni zvaničnici su u četvrtak obavijestili javnost o prvom slučaju osobe zaražene majmunskim boginjama, potvrdivši da je riječ o soju klada 1, dodajući da se osoba zarazila u Africi i da je na liječenju.

Klada 1 uzrokuje veći broj težih infekcija i lakše se širi bliskim kontaktom, uključujući i seksualni kontakt.

U petak je Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) podigao nivo upozorenja na „umjereni“ sa „niskog“ i zatražio je od država da zadrže visok nivo svijesti među putnicima koji dolaze iz pogođenih područja.

Na koji način virus napada ljudsko tijelo?

Majmunske boginje napadaju ljude i životinje. Pripadaju istoj porodici virusa kao i velike boginje, ali imaju blaže simptome kao što su groznica, prehlada i bolovi u tijelu. Međutim, mogu uzrokovati tešku bolest, pa čak i smrt, u nekim slučajevima.

Virus ulazi u ljudsko tijelo kroz oštećenu kožu ili disajnim putevima. Potom se širi putem krvi i izaziva simptome nalik gripi i lezije na koži.

Prema riječima Michaela Marksa s londonskog Fakulteta za higijenu i tropsku medicinu, naučnici „ne misle da majmunske boginje direktno utječu na imuni sistem“.

„Osim činjenice da sve infekcije očito prolazno uzrokuju reakcije imunog sistema, smatramo da nema dugoročnog utjecaja na imuni sistem od majmunskih boginja“, kazao je.

Dr. Ngashi Ngongo, šef osoblja Afričkog CDC-a, također je kazao Al Jazeeri da ovaj virus uzrokuje simptome koji traju „dvije do četiri sedmice“.

„To je bolest. Ako dobijete teži oblik – on uzrokuje smrt – ili se oporavite [za] dvije do četiri sedmice. Sve se vrati u normalu“, kazao je.

Kako se širi virus?

Virus se širi bliskim kontaktom sa zaraženom osobom ili životinjom. Kod infekcije s čovjeka na čovjeka, virus se može prenijeti kontaktom s kožnim lezijama, kontaktom koža na kožu, te razgovorom ili disanjem preblizu zaražene osobe.

Može se širiti i preko kontaminiranih predmeta kao što su površine, posteljina, odjeća i peškiri, jer virus ulazi u tijelo kroz oštećenja na koži, respiratorni trakt, ili oči, nos i usta.

Marks je kazao Al Jazeeri da je najvažniji oblik prijenosa koža na kožu jer virus ostaje vidljiv na kožnim lezijama „otprilike tri sedmice“, za razliku od prijenosa putem respiratornog sistema s obzirom da „kod većine ljudi virus biva očišćen iz grla za sedam do 10 dana“.

Za prijenos s čovjeka na životinju, virus obično ulazi u tijelo kroz ugrize, ogrebotine ili kontakt s ranama na zaraženoj životinji.

Koji su simptomi?

Ova bolest uzrokuje simptome slične gripi i gnojne lezije. Obično je blagog intenziteta, ali može biti dovoljno ozbiljna da izazove smrt.

Marks je objasnio da većina ljudi ima „relativno blagi oblik“ bolesti, gdje mogu imati groznicu, bolove u mišićima i osip sa „pet do 25 lezija“.

„Nekima može biti lošije opće stanje i mogu razviti teži oblik bolesti sa stotinama lezija po cijelom tijelu“, kazao je.

Koji faktori mogu uzrokovati teže simptome?

Iako je Marks objasnio da bolest ima blage simptome kod većine ljudi, neki ljudi su izloženi većem riziku od ozbiljnih simptoma.

„Naprimjer, ljudi s neliječenim HIV-om [spolno prenosivom bolešću] ili slabim imunološkim sistemom izloženi su većem riziku da razviju teži oblik bolesti. Čini se da su djeca također izložena većem riziku od težeg oblika bolesti“, rekao je.

„Bolest se uglavnom prenosi u gusto naseljenim područjima u kojima ima mnogo djece, a djeca su sklonija trčati okolo i dolaziti u direktni kontakt koža na kožu s drugima – pa to uzrokuje prijenos bolesti. Odrasli imaju manje direktnog kontakta s drugima“, objasnio je.

Ngongo je dodao da su djeca izložena većem riziku jer se njihov „odbrambeni mehanizam“ – imuni sistem – još razvija.

Kakav tretman je dostupan za ovaj soj majmunskih boginja?

Trenutno ne postoji lijek za majmunske boginje, ali u toku je testiranje nekih antiviralnih lijekova, kazao je Marks.

„Međutim, postoji vakcina, koja smanjuje rizik. Prioritet treba biti dostaviti adekvatne količine vakcina populacijama koje su izložene najvećem riziku u DRC-u i susjednim državama“, kazao je.

„Ako uspijemo vakcinisati pojedince izložene riziku, oni će biti zaštićeni od infekcije i to će pomoći kontrolisati epidemiju – što znači da će biti korisno i za vakcinisanu osobu i za širu populaciju“, dodao je.

Vakcina protiv majmunskih boginja, koju su zapadne države koristile za vrijeme epidemije 2022. nije dostupna siromašnijim afričkim nacijama, objasnio je Ngongo.

„Nema vakcina u Africi. Ono što je ostalo skladišti se na Zapadu kao dio njihove pripremljenosti za vanredne situacije. Ali, mi ovdje imamo vanrednu situaciju“, kazao je.

Ngongo je objasnio da je, kroz donacije, Afrički CDC uspio osigurati 280.000 doza. Međutim, da bi vakcina bila djelotvorna, potrebno je primiti dvije doze, što znači da imaju dovoljno za samo 140.000 ljudi.

Kako se možete zaštititi?

Ngongo savjetuje ljudima da se „vrate na osnove lične higijene“ i da peru ruke, izbjegavaju kontakt s bolesnima, a savjetuje i da se ide u bolnicu ako ste bolesni kako bi virus mogli držati pod kontrolom.

Vakcine protiv majmunskih boginja su efikasne u zaštiti populacije ako živite u državi u kojoj su dostupne.

Može li se virus majmunskih boginja proširiti dalje?

S obzirom na resurse u bogatijim državama za zaustavljanje širenja virusa, naučnici vjeruju da bi, ukoliko se brzo identifikuju nove epidemije vezane za Kongo, prijenos mogao biti zaustavljen relativno brzo.

„Najveći rizik“, kazao je Marks, je u centralnoj Africi, gdje se epidemija dešava i širi.

„Vjerovatno će postojati mali broj slučajeva izvezenih dalje, kao u slučaju Švedske, ali najveći rizik i fokus treba biti na centralnoj Africi“, kazao je.

Ngongo je također pozvao ljude da uzmu pouku iz pandemije COVID-a 19 i „djeluju odmah“.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama