Može li skriveni okean na Marsu pokrenuti naseljavanje ljudi

Velika količina tekuće vode mogla bi se nalaziti ispod krševite, žutosmeđe kamene kore na Marsu, dovoljno da se napravi cijeli okean, pokazuje studija NASA-e, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Donosimo više o najnovijem otkriću NASA-e i šta nam ono govori o potencijalu ljudskih naselja na Crvenoj planeti u budućnosti.

Kako je NASA pronašla vodu na Marsu?

NASA-in robotski istraživač svemira InSight Lander sletio je na Mars 2018. Proučavao je seizmičke valove na planeti, koji su čitali podatke iz više od 1.300 potresa prije nego što se ugasio prije dvije godine.

InSight je prikupio podatke iz ravnice blizu ekvatora planeta pod nazivom Elysium Planitia.

Grupa istraživača kombinovala je ove podatke s računarskim modelima i nagađala da je podzemna voda najvjerojatnije objašnjenje seizmičkih očitanja.

I dok je NASA pronašla tekuću slanu vodu na Marsu 2015. godine, najnovije otkriće je značajno jer ukazuje na veliku količinu vode koju planeta vjerovatno drži u pukotinama od 11,5 do 20 kilometara ispod površine.

Vodeći naučnik istraživanja Vashan Wright sa Scripps Instituta za okeanografiju Univerziteta Kalifornije u San Diegu rekao je da bi, ako su podaci InSighta prikupljeni na Elysium Planitiji reprezentativni za ostatak Marsa, voda bila dovoljna da ispuni globalni okean jedan do dva kilometra dubine.

Bit će potrebne bušilice i druga oprema za daljnje istraživanje i potvrdu prisutnosti vode.

Naučnici su odavno otkrili da je Mars nekada imao vode, možda čak i u velikim količinama. Prošle godine je kineski rover na Marsu, također, otkrio da bi voda mogla biti raširenija nego što se prije mislilo.

“Postojala su mišljenja da je dio vode nestao kada je Mars izgubio atmosferu”, rekao je Wright za Al Jazeeru.

Kako je Mars izgubio atmosferu?

Alastair Gunn, radioastronom iz Centra za astrofiziku Jodrell Bank na Univerzitetu u Manchesteru, rekao je za BBC da je Mars nekada imao jako magnetsko polje poput Zemlje.

Kretanje rastaljenog željeza u jezgri Zemlje stvara polje koje štiti od kosmičkog zračenja i Sunčevog vjetra, što se odnosi na energetski nabijene čestice koje teku od sunca.

Međutim, Mars se iznutra ohladio i isključio ovo polje. Sunčev vjetar skinuo je s Marsa atmosferu, učinivši ga hladnim i suhim.

Hoće li biti ljudskih naselja na Marsu?

NASA-in rover nazvan Perseverance Rover, koji je lansiran 2020. godine, proizveo je kisik na Marsu, objasnio je za Al Jazeeru Amitabha Ghosh, svemirski naučnik koji je radio s NASA-om.

“Samo trebamo vodu u nekom obliku za ljudski opstanak, kao i za proizvodnju raketnog goriva”, kaže Ghosh.

Planovi da ljudi nasele Mars nisu novi.

Milijarder i tehnološki poduzetnik Elon Musk više od desetljeća nastoji izvršiti kolonizaciju Marsa pod vodstvom SpaceX-a, svoje raketne kompanije.

Zaposlenici SpaceX-a već su dugo razrađivali nacrt marsovskog grada gdje se ljudi kreću, zajedno s kupolastim staništima i svemirskim odijelima.

“Elon Musk pravi zvjezdani brod koji bi mogao prevesti 200 ljudi na Mars za šest mjeseci. Sve se slaže”, dodao je Ghosh.

Web stranica SpaceX-a smatra Mars jednim od najbližih naseljivih susjeda Zemlje.

Musk nije jedini koji sanja o gradu na Marsu. Svemirski program Ujedinjenih Arapskih Emirata, posebno svemirski centar Mohammed Bin Rashid, ima za cilj uspostavljanje ljudskog naselja na Marsu do 2117.

“Za 10-15 godina to, možda, više neće izgledati kao naučna fantastika”, kaže Ghosh.

Ko bi živio na Marsu?

Malo je vjerovatno da će si većina ljudi moći priuštiti život na Marsu, u slučaju da se na planeti uspostave ljudska naselja.

Cijene svemirskih misija su vrlo visoke. Godine 2011. milijarder Cirque Du Soleil Guy Laliberte platio je 35 miliona dolara za odlazak u svemir.

Bigelow Space Operations (BSO) sa sjedištem u Las Vegasu rekao je 2019. da će privatnim astronautima naplaćivati ​​52 miliona dolara za posjetu Međunarodnoj svemirskoj stanici na mjesec ili dva.

Trebaju li ljudi živjeti na Marsu?

Mogućnost da ljudi žive na Crvenoj planeti potakla je etička pitanja: neki postavljaju pitanje je li ispravno preseliti se na “rezervni planet” nakon što je na Zemlji učinjena ekološka šteta.

Ian Stoner, instruktor Odsjeka za filozofiju na koledžu Saint Paul u Minnesoti, napisao je članak u kojem se iz moralnih razloga protivi uspostavljanju ljudskih naselja na Marsu.

“Ljudska prisutnost na Marsu”, tvrdio je u članku, “vjerovatno će predstavljati značajno invazivno ili destruktivno istraživanje marsovskog okoliša. Ljudi će prenijeti bakterije, kvasce i gljivice u okoliš planeta”.

Zemlja je već unakažena uništavanjem okoliša zbog zagrijavanja koje je rezultiralo porastom nivoa mora, poplavama i sušama. Istraživanje Pew Research Centra iz 2023. godine ispitalo je 10.329 odraslih Amerikanaca o njihovim glavnim prioritetima za NASA-ine misije. Gotovo dvije trećine, odnosno 60 posto ispitanika željelo je da NASA prati asteroide koji bi mogli pogoditi Zemlju.

Za 50 posto ispitanika glavni prioritet bio je praćenje ključnih dijelova Zemljinog klimatskog sistema. Samo 11 posto ispitanika navelo je istraživanje Marsa kao svoj glavni prioritet.

Katharine Hayhoe, direktorica Naučnog centra za klimu na Univerzitetu Texas Tech, u intervjuu za američku publikaciju Aerospace America zamjerila je ideju da se Mars treba kolonizirati umjesto da se rješavaju problemi klimatskih promjena na Zemlji.

“Ako ne poduzmemo mjere da smanjimo i na kraju eliminišemo svoje emisije ugljika, one će nadvladati ljudsku civilizaciju kakvu poznajemo, mnogo prije nego što Mars bude spreman da ga kolonizuje veliki broj ljudi”, rekla je Hayhoe.

Dok su svemirske misije otkrile nove detalje o prisutnosti vode i kisika na Crvenoj planeti, Mars još nisu istraživale svemirske misije s posadom. Nema dovoljno informacija o tome koliko dugo ljudi mogu održivo preživjeti na planeti.