FP: Rat s Hezbollahom bio bi najveći izazov za Izrael u više decenija

Izraelsko ubistvo političkog vođe Hamasa 31. jula Ismaila Haniyeha u Teheranu i napad 30. jula u kojem su ciljali zapovjednika Hezbollaha Fuada Shukra u Bejrutu mogli bi nagovijestiti pogoršanje sukoba između Izraela i Libana.

Ove operacije uslijedile su nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao da će Hezbollah platiti „visoku cijenu“ za raketni napad u kojem je ubijeno 12 djece na nogometnom terenu u Majdal Shamsu, gradu u kojem većinom žive Druzi na dijelu Golanske visoravni koji kontroliše Izrael. Obje strane bi mogle odustati od daljnjih eskalacija, ali to nije zagarantovano, a rat bi bio katastrofalan i za jedne i za druge.

U periodu nakon Hamasovog napada 7. oktobra 2023, Hezbollah je ispalio hiljade raketa i projektila na Izrael, kao i protivtenkovske vođene projektile na ciljeve duž granice. Izrael je odgovorio zračnim i artiljerijskim napadima na Hezbollah u Libanu, kao i ubistvima Hezbollahovih zapovjednika. Broj poginulih je 350 boraca Hezbollaha i sto libanskih civila, te 23 izraelska vojnika i 17 civila.

Hezbollahov raketni arsenal i vojna snaga

Zbog gotovo konstantnih borbi, raseljeno je 60.000 Izraelaca sa sjevera Izraela i gotovo 100.000 ljudi sa libanske strane granice.

Ako se sukob proširi, veliki Hezbollahov raketni i arsenal projektila i očeličene vojne snage predstavljale bi veliku prijetnju za Izrael, sa remetilačkim posljedicama koje bi vjerovatno bile daleko veće od onih koje je Izrael iskusio u više decenija, uključujući i napad 7. oktobra. Izraelska vojska se dugo pripremala za ovaj rat i njegova kampanja bi vjerovatno bila i vješta i surova, razorna i za Liban i za Hezbollah.

Rat bi se mogao proširiti na obližnje Siriju i Irak, obje sa iranskim partnerskim snagama koje su u savezništvu sa Hezbollahom i posjeduju značajne kapacitete za rakete, projektile i dronove koji mogu dosegnuti Izrael. Husi u Jemenu bi također mogli podržati Hezbollah u sukobu i nastaviti svoj rat protiv Izraela, čak i ako borbe prestanu u Gazi.

Iako bi rat većih razmjera bio razoran, do njega svejedno može doći. Teško je kalibrirati nasilje, a napadi u znak odmazde mogu pokrenuti opasan ciklus sukoba. Izraelski vlada i stanovništvo nakon 7. oktobra nisu raspoloženi tolerisati potencijalne prijetnje duž svojih granica. Zbog rizika od rata, Sjedinjene Američke Države bi trebale nastaviti napore za posredovanje u primirju, ali bi se trebale i pripremiti na neuspjeh.

Hezbollah, jedna od najbolje naoružanih nedržavnih grupa na svijetu, predstavlja mnogo ozbiljniju zračnu prijetnju za Izrael nego Hamas. Zahvaljujući dijelom iranskoj pomoći i tehničkoj podršci, Hezbollah ima mnogo veći arsenal od između 120.000 i 200.000 raketa i projektila.  Većinu vjerovatno čine dronovi i kratko i dugodometne nenavođene rakete kao što su Burkan, Fajr-3 i Fajr-5. Hezbollah posjeduje i smrtonosnije kratko i srednjedometne nenavođene balističke rakete kao što su Zelzal-1, Zelzal-2 i Scud B, C, i D. Najopasnije su kratkodometne navođene balističke rakete Fateh-110 M-600, koje se ubrajaju u precizno vođene. Fateh-110, kojeg koristi i Rusija u ratu u Ukrajini, ima domet do 250 do 300 kilometara i može dosegnuti sva naseljena područja u Izraelu.

Jedina arapska pobjeda nad Izraelom

Pored ovog zavidnog raketnog i arsenala projektila, Hezbollah ima neke od najvještijih boraca na Bliskom istoku. Od svog osnivanja ranih 1980-ih, Hezbollah se borio protiv izraelske vojske, na kraju je istisnuvši iz Libana 2000. godine oružanim putem, što je jedina jasna arapska vojna pobjeda nad Izraelom. Šest godina kasnije, Izrael i Hezbollah vodili su 34-dnevni rat koji se završio neriješenim ishodom, što nijedna od ove dvije strane nije bila voljna ponoviti

Hezbollah je gotovo od samog početka intervenisao u građanskom ratu u Siriji 2011, sarađujući s Iranom i sirijskom vladom kako bi Assadov režim ostao na vlasti. Osim što su postale očeličene u borbi, Hezbollahove snage su se koordinirale s ruskim zračnim snagama nakon što je Moskva intervenisala 2015. i blisko su sarađivale sa elitnim iranskim snagama Quds, koje su odigrale ključnu ulogu u jačanju sirijske vojske. Ovi očeličeni vojnici su vješti, borbeni duh im je na zavidnom nivou; sposobni su za kompleksne operacije, kao što je integracija manevrisanja na terenu sa suzbijanjem vatre, i mogu nastaviti borbu i kada su suočeni s brutalnim sukobom.

Neke od naučenih vještina, kao što je urbana kontrapobuna, možda i nisu toliko relevantne u borbi protiv izraelske vojske, a značajni gubici koje je Hezbollah pretrpio čine ga opreznim prema novom ratu. Ali, ako do njega dođe, Hezbollah će biti spreman. Njegovi borci će se boriti defanzivno iz pripremljenih pozicija na terenu koji dobro poznaju. Hezbollahovi borci također posjeduju vođene protutenkovske rakete, prijenosne protuzračne sisteme i sisteme za zračno-kopnenu odbranu. Pored toga, Hezbollah ima sofisticirane improvizovane eksplozivne naprave, uključujući eksplozivne penetratore koje su grupe koje podržava Iran koristile u Iraku protiv američkih snaga i koje su sposobne probiti oklopna vozila i tenkove.

U ratu 2006. godine, Hezbollah je otkrio da je držao u rezervi sofisticirano oružje poput protubrodskih krstarećih projektila, koristeći ih za uspješan napad na izraelski ratni brod. Od tada je Hezbollah proširio svoj arsenal protubrodskih projektila uz pomoć Rusije. Hezbollah je isto tako 2006. godine pokazao da ima ogromnu mrežu tunela, što se nastavilo godinama kasnije: 2019. godine Izrael je pronašao jedan tunel koji je bio dubok 22 sprata. Kao što je Izrael naučio u Libanu 2006. godine i opet u Gazi od 2022, tuneli su noćna mora za vojne operacije, zahtijevajuju obučeno osoblje za čišćenje i omogućavaju braniteljima da provode zasjede i pokušavaju iznenadne operacije zauzimanja.

Veliki zahtjevi totalnog rata sa Hezbollahom

Međutim, Izrael ima obučenu, očeličenu vojsku i značajnu prednost u tehnološkim kapacitetima, od borbenih stealth aviona pete generacije F-35 Lightning II do jednog od najsloženijih balističkih i krstarećih raketnih inventara na Bliskom istoku. Izraelska vojska bi isto tako ušla u Liban s ogromnom vatrenom moći i brzo bi slomila bilo kakav Hezbollahov otpor velikih razmjera, prisiljavajući ovu grupu da se bori kao male jedinice i gerile, za što se vjerovatno pripremila. Izrael je isto tako redovno trenirao za borbu protiv Hezbollaha. Za razliku od Hamasa, kojeg je Izrael umnogome potcijenio prije 7. oktobra, izraelska vojska zasluženo poštuje kapacitete Hezbollaha.

Međutim, izraelska vojska ratuje veći dio godine u Gazi, bez kraja na vidiku. Izrael se oslanja na svoje rezerve za velike operacije, poput onih u Gazi, i mnogi rezervisti su u više navrata učestvovali u ratu, što opterećuje izraelsko društvo i ekonomiju. Izraelskoj vojsci također nedostaje municije i rezervnih dijelova i bilo bi joj teško pronaći resurse za velike zahtjeve totalnog rata s Hezbollahom.

Važno pitanje je kako obje strane koriste dronove u ratovanju. Rusko-ukrajinski rat je pokazao kako upotreba dronova preobražava ratovanje, posebno kada se koristi u kombinovanim operacijama. Mogu se koristiti za rano upozoravanje, svjesnost o bojnom polju, ciljanje za napade iz daljine, udare, elektronsko ratovanje i informacijske operacije, kao i integraciju s pješadijom, direktnom i indirektnom vatrom, avijacijom i drugim zajedničkim sposobnostima. Rat u Ukrajini također je rezultirao važnim inovacijama u ratovanju u kojem se koriste dronovi, kao i elektronskom ratovanju, vještačkoj inteligenciji i zračnim i proturaketnim sistemima. Izrael, pionir u upotrebi dronova, koristi ih za gotovo sve svoje zračne operacije, dok je i Hezbollah također koristio dronove za izviđanje i napad na Izrael. Hezbollah ima možda 2000 dronova, od kojih je većinu osigurao Iran.

Šire gledano, i Hezbollah i izraelska vojska su organizacije koje uče. S obzirom na to da se Izrael priprema za ovaj sukob od 2006, njegova vojska je vjerovatno prikupila znatnu količinu podataka, razvila koncepte operacija pogodnih za jug Libana, i na druge načine se pripremila da izbjegne ponavljanje posljednjeg sukoba. Ali, ni Hezbollah nije statičan učesnik, i uz iransku, a možda i rusku pomoć, i on se pripremio za novi krug.

Može li Hezbollah odoljeti izraelskom napadu?

Ratovi su takvi da se često pokažu potpuno drugačijim od onoga što su analitičari predvidjeli u vezi s njihovom prirodom i ishodom. Malo ko je očekivao da će se ukrajinska vojska oduprijeti ruskoj agresiji tako efikasno, što je samo jedan noviji primjer istinitosti prethodne teze.

Može li Hezbollah odoljeti izraelskom napadu i koliko je spreman patnje podnijeti još se ne zna. Isto tako, ko će imati bolje inovacije i prilagoditi se najefikasnije može se znati kada i ako sukob počne.

SAD bi trebao pokušati potaknuti mir dok se priprema za prošireni sukob. Napori Amosa Hochsteina, Bidenovog predstavnika za Liban, da osigura primirje su hvale vrijedni i trebaju se nastaviti.

U isto vrijeme, međutim, SAD se treba pripremati da suzbije bilo kakvo veće miješanje Irana, i njegovih posrednika u Iraku i Siriji, i jasno dati do znanja Hezbollahu da će, ukoliko eksalira dalje, SAD snažno podržati Izrael.