RS povukao prijedlog o ‘mirnom razdruživanju’
U Narodnoj skupštini Republike Srpske neće biti rasprave o ‘mirnom razdruživanju’, potvrdili su zastupnici opozicije.
Otkazana je posebna sjednica Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska o Informaciji o potrebi pokretanja procedure regulisanja odnosa između dva entiteta, potvrdili su zastupnici opozicije.
Dokument nastao po naputku čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika, u javnosti poznat kao sporazum o mirnom razdruživanju RS-a i Federacije BiH, trebao je biti razmatran na vanrednoj sjednici entitetskog parlamenta u Banjoj Luci, a za zatim proslijeđen na adresu Vlade Federacije BiH uz poziv na očitovanje i eventualno potpisivanje.
Nastavite čitati
list of 4 itemsLuka Ploče: Stotine hiljada tona materijala i višemilionski gubici zbog poplava
Pronađena još jedna žrtva poplava, rijeka tijelo nosila kilometrima
Zemlje EU odobrile reformske agende država Zapadnog Balkana, bez BiH
Donošenje tog dokumenta Dodik je najavio prošlog mjeseca izbjegavajući spominjanje termina secesije odnosno odcjepljenja RS-a od BiH, čime je ranije prijetio pa je zbog toga dospio pod američke i britanske sankcije.
“Pokušavamo uvesti dijalog”, kazao je Dodik na sjednici entitetskog parlamenta pokušavajući pojasniti izmijenjenu retoriku za kojom je posegnuo dodajući kako bosanski Srbi imaju pravo na svoju državu jer su to pravo svi drugi, kako tvrdi, već ostvarili.
Šta stoji u sporazumu o razdruživanju?
Prema prijedlogu, u čijem naslovu stoji kako je to “sporazum o reguliranju odnosa” dva sadašnja entiteta, se navodi kako se RS i FBiH “mirno razdružuju” zbog nemogućnosti funkcioniranja izvornog Dejtonskog sporazuma koji je garantovao ravnopravnost dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
Nakon tog razdruživanja, kako je navedeno, strane-potpisnice nastavile bi funkcionirati na temelju svoje “državnopravne tradicije” koja, prema tvrdnjama iz Banje Luke, za RS potječe otkako je ona jednostrano i protuustavno proglašena 1992, dok Federaciji BiH predlažu da ona svoju državnost računa od potpisivanja Washingtonskog sporazuma 18. marta 1994.
Dva bi entiteta, po ovom sporazumu, poštovala suverenitet i granice onog drugog i gradila bi dobrosusjedske odnose te bi se uzajamno podupirali na odvojenom putu ka članstvu u EU.
Tri bi godine zadržali istu valutu, te monetarnu i carinsku politiku te sistem PDV-a.
Predloženi sporazum ne spominje status Brčkog, koji ima status samostalnog distrikta neovisnog o entitetima i čije administrativne granice sijeku teritorij RS-a na dva odvojena dijela.
Ključni bošnjački političari, kao i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, odbacili su svaku raspravu o “mirnom razdruživanju”.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt također je više puta upozorio vlasti u Republici Srpskoj kako neće dopustiti nikakvo kršenje Dejtonskog sporazuma te će koristiti svoje ovlasti i reagirati na usvajanje bilo kakvih odluka koje ugrožavaju suverenitet BiH.