Izbori u Francuskoj: Šta se dešava kada nijedna stranka ne dobije većinu

Francuska nije navikla graditi koalicije nakon izbora, kao što je uobičajeno u parlamentarnim demokratijama u sjevernoj Evropi, poput Njemačke i Holandije.

Jean-Luc Melenchon, lider stranke Nepokorena Francuska, drži govor na skupu s članovima koalicije Novi narodni front (EPA-EFE/MOHAMMED BADRA)

Francuska ide ka „visećem“ parlamentu nakon parlamentarnih izbora koji su održani u nedjelju, na kojima je nova ljevičarska koalicija preuzela vodstvo bez dobijanja apsolutne većine.

Ljevičarska koalicija Novi narodni front osvojila je najveći broj mjesta, ali nije dobila 289 mjesta potrebnih za osiguravanje apsolutne većine u Zastupničkom domu.

Ovaj rezultat znači poraz krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje, koja je očekivala pobjedu, ali se povukla zbog koordinacije između Novog narodnog fronta i bloka Zajedno predsjednika Emmanuela Macrona.

Nacionalno okupljanje je na trećem mjestu, nakon bloka Zajedno, što znači da nijedan od tri bloka neće moći formirati većinsku vladu i da će za donošenje zakona trebati podršku drugih.

Potencijalne koalicije

Francuska nije navikla graditi koalicije nakon izbora, kao što je uobičajeno u parlamentarnim demokratijama u sjevernoj Evropi, poput Njemačke i Holandije.

Umjereno ljevičarski političar Raphael Glucksmann pozvao je političku elitu da se ponaša „poput odraslih“.

Lider ljevičarske stranke Nepokorena Francuska Jean-Luc Melenchon odbacio je formiranje široke koalicije i pozvao Macrona da pozove ljevičarsku koaliciju da vlada.

Lider Macronove stranke Stephane Sejourne rekao je da je otvoren za saradnju s glavnim strankama, ali je odbacio bilo kakav sporazum s Melenchonovom strankom.

Bivši premijer Edouard Philippe je, također, odbacio bilo kakav sporazum s krajnjom ljevicom.

Situacija neslaganja

Ako se dogovor ne postigne, Francuska će ući u nepoznatu teritoriju jer, prema Ustavu, Macron ne može raspisati nove parlamentarne izbore u narednih 12 mjeseci.

Premijer Gabriel Attal nagovijestio je da će Macronu podnijeti ostavku, ali je spreman nastaviti voditi Vladu.

Prema Ustavu, Macron bira ko će formirati vladu, ali koga god on izabere, suočit će se s glasanjem o povjerenju u Narodnoj skupštini 18. jula.

Macron može pokušati da otuđi socijaliste i zelene od lijeve koalicije kako bi sa svojim blokom formirao koaliciju lijevog centra, ali nema znakova skorog raspada Novog narodnog fronta.

Druga opcija je formiranje tehnokratske vlade koja će upravljati svakodnevnim poslovima, ali ne i strukturnim promjenama, za koje je potrebna podrška Parlamenta.

Izvor: Agencije