Izlazne ankete u Francuskoj: Ljevica zaustavila ekstremnu desnicu

Francuska je na nedjeljnim izborima izabrala parlament u kojem niko neće imati apsolutnu većinu, a ljevičarska koalicija neočekivano je preuzela prvo mjesto ispred krajnje desnice, u velikom preslagivanju koje bi trebao spriječiti Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen da sastavi vladu, pokazuju prve procjene, javila je Hina.

Birači su u drugom krugu parlamentarnih izbora glasali za 501 od 577 mjesta u Nacionalnoj skupštini, donjem i najvažnijem domu francuskog parlamenta.

Preostalih 76 mjesta već je osvojeno u prvom krugu glasanja, prenio je AP.

Prve izlazne ankete pokazuju da će krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje (NP) biti krajnje razočarano jer se čini da su pokušaji ljevice i centra da ih spriječe da dođu na vlast bili uspješni.

Vodeće agencije za ispitivanje javnog mnijenja kažu da će ljevičarska koalicija Novi narodni front (NFP) osvojiti najviše mjesta u drugom krugu glasanja i mogla bi odnijeti neočekivanu pobjedu ispred krajnje desnog NP-a.

Uspjeh Novog narodnog fronta

Procjena IFOP-a za televizijsku kuću TF1 kaže da bi NFP mogao osvojiti između 180 i 215 mjesta u parlamentu u drugom krugu glasanja, dok anketa Ipsosa za France TV projicira 172 do 215 mjesta za ljevičarski blok.

Anketa Opinionwaya za C News TV rekla je da bi NFP mogao osvojiti 180 do 210 mjesta, dok je anketa Elabea za BFM TV projicirala raspon od 175-205 mjesta za njih.

Centristički blok predsjednika Emmanuela Macrona bio je tijesno ispred krajnje desničarske stranke RN Marine Le Pen u borbi za drugo mjesto, prema ovim anketama.

Za apsolutnu većinu u Nacionalnoj skupštini, donjem domu francuskog parlamenta, potrebno je osvojiti 289 zastupničkih mjesta.

Izvještavajući sa skupa ljevičarskih pristalica u francuskoj prijestolnici, Al Jazeerin novinar Bernard Smith rekao je da je masa “eruptirala u radosti”, a osjećaj je opisao kao euforičan.

Jean-Luc Melenchon, lider NFP-a, bio je prvi političar koji je progovorio nakon što su objavljene izlazne ankete.

Kazao je da su “nam francuski građani svojim glasom ukazali povjerenje”.

“Uprkos raznim klevetama i svim uvredama” upućenim Novom narodnom frontu, projekcije izlaznih anketa pokazuju da su građani Francuske “ukazali svoje povjerenje” stranci.

“Spremni smo vladati. Mi smo jedina alternativa koja je koherentna, koja je solidarna i ima jasan organiziran program”, dodao je.

Lider Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella očekivao je da će večeras održati pobjednički govor, ali je umjesto toga u prvom obraćanju morao reći da je Francuska sada u “rukama krajnje ljevice”.

“Emmanuel Macron nije zemlju odveo samo u neizvjesnost, već i u nestabilnost”, rekao je, dodajući da će to “Francuzima uskratiti odgovore na sva pitanja”, rekao je vidno utučeni Bardella.

Parlament podijeljen na tri velike grupe

Francuska će biti “lišena” većine ili “neće moći imati vladu koja može djelovati brzo kako bi pokrenula potrebne reforme”, dodao je.

“Svi su danas shvatili da svi ti manevri koje su orkestrirali Jelisej i krajnja ljevica neće zemlju nigdje odvesti”, dodao je.

Nijedna koalicija nema dovoljno da dobije većinu.

Ako se potvrde sadašnje projekcije, parlament će biti podijeljen u tri velike grupe sa vrlo različitim platformama i bez ikakve tradicije zajedničkog rada. To bi potencijalno moglo dovesti do razdoblja nestabilnosti, osim ako ljevica ne uspije postići dogovor s drugim strankama o zajedničkom radu.

Predsjednik Emmanuel Macron nije se odmah oglasio, već će “analizirati rezultate prije poduzimanja bilo kakvih sljedećih koraka”, saopćilo je francusko predsjedništvo.

“Macron će, kao garant naših institucija, poštovati izbor francuskog naroda”, poručilo je Predsjedništvo.

Sljedeći predsjednički izbori bit će 2027. i čini se da će se francuska politička nestabilnost nastaviti barem do tada, pri čemu nijedan savez neće imati većinu u parlamentu – a Macronovi centristi oslabljeni.

Biračka mjesta zatvorena su u 20:00 sati, a dotad je moglo glasati oko 49 miliona birača upisanih u spiskove.

Do 17 sati glasalo je 59,71 posto birača, što je najveća izlaznost na parlamentarnim izborima u posljednje 43 godine, nakon što je 1981. izlaznost u isto vrijeme iznosila 61,4 procenta, prenio je Tanjug.

Krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje (RN) i njegovi saveznici vodili su nakon prvog kruga izbora sa osvojenih oko 34 posto glasova, ljevičarska koalicija Novi narodni front osvojila je 29 posto, a centristička koalicija Zajedno, kojoj pripada i stranka Preporod francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, zauzela je treće mjesto.

Ujedinjenje protiv krajnje desnice

Tokom sedmice između dva kruga izbora, stotine centrističkih i kandidata ljevice povuklo se iz utrke kako bi povećali šanse svojih umjerenih rivala i pokušali spriječiti pobjedu kandidata RN-a.

Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, ova taktika umanjila je šanse krajnje desnice da osvoji apsolutnu većinu.

Ipak, stranka Marine Le Pen ima veću podršku nego ikada ranije.

Projekcije anketa pokazivale su da će RN vjerovatno imati najviše mjesta u narednoj Nacionalnoj skupštini što bi bio prvi put nakon Drugog svjetskog rata, ali da vjerovatno neće imati apsolutnu većinu od 289 mjesta.

Ako bi RN u nekom slučaju osvojio apsolutnu većinu, Macron bi imenovao Jordana Bardellu, predsjednika RN-a, za novog premijera Francuske, što bi dovelo do “kohabitacije” predsjednika iz jedne i premijera iz druge političke struje.

Moderna Francuska imala je tri kohabitacije, posljednju sa konzervativnim predsjednikom Jacquesom Chiracom i socijalističkim premijerom Lionelom Jospiom od 1997. do 2002. godine. U slučaju “kohabitacije”, premijer je odgovoran pred parlamentom, vodi vladu i uvodi zakone.

Predsjednik je oslabljen tokom “kohabitacije”, ali i dalje ima određene vlasti na polju vanjske politike, evropskih pitanja i odbrane i odgovoran je za pregovaranje i ratifikaciju međunarodnih ugovora.

Mogući scenariji

Predsjednik je, također, vrhovni komandant vojnih snaga zemlje i posjeduje nuklearne kodove. Ovo bi vjerovatno zaustavilo Macronova obećanja o reformama, kao što su preoblikovanje socijalnih davanja za nezaposlene ili legalizaciju eutanazije za terminalno bolesne.

“Kohabitacija” bi, također, mogla otežati usvajanje budžeta. U slučaju da ishod izbora bude osvojena relativna većina u parlamentu (230 mjesta), pobjednik će morati sklapati saveze koji bi omogućili donošenje zakona, odnosno funkcionisanje parlamenta. Ako stranka ne osvoji većinu, ali osvoji veliki broj mjesta, Macron bi mogao imenovati Bardellu za premijera, iako bi RN to mogao odbiti iz straha da bi njihova vlada mogla biti smijenjena putem glasanja o povjerenju, prenosi Tanjug.

Postoji i druga mogućnost da Macron izabere premijera iz partija centra i ljevice i pokuša formirati koaliciju sa umjerenim strankama. Ukoliko nijedna stranka ne bude imala jasnu podršku za vođenje vlade, Macron bi mogao imenovati vladu eksperata.

Svaka od ovih opcija zahtijeva parlamentarnu podršku.

Oko 30.000 policajaca bilo je raspoređeno širom Francuske u nedjelju tokom izbora da bi se osiguralo da ne bude nereda.