Hoće li šangajski samit u Astani okončati unipolarnu jednačinu?
Na samitu je usvojena, kako je nazvana, inicijativa “Globalno jedinstvo za pravedan mir, harmoniju i razvoj”, kojom se definiše namjera organizacije da stvori uslove za jačanje međunarodne sigurnosti.
Moskva – U glavnom gradu Kazahstana, Astani, u četvrtak je završen 24. samit Šangajske organizacije za saradnju potpisivanjem izjave u kojoj su definirani glavni pravci razvoja organizacije i saradnje njenih članica.
Na samitu je usvojena, kako je nazvana, inicijativa “Globalno jedinstvo za pravedan mir, harmoniju i razvoj”, kojom se definiše namjera organizacije da stvori uslove za jačanje međunarodne sigurnosti i poretka, a pozvala je i zemlje svijeta da joj se pridruže.
Nastavite čitati
list of 4 itemsBjeloruski aktivista u Srbiji: Hoće li biti izručen Andrej Gnjot
Slučaj Andreja Gnjota: Pritvor istekao, čeka se odluka o izručenju
Odobrena kandidatura Lukašenka za sedmi predsjednički mandat
Države članice su u završnoj izjavi istakle da neće učestvovati u donošenju bilo kakvih odluka koje imaju za cilj miješanje u unutrašnje stvari drugih država ili koje su u suprotnosti sa međunarodnim pravom, te da će preduzeti mjere na sprečavanju svake aktivnosti koja je u suprotnosti sa principima državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Multipolarni svijet
U završnoj izjavi naglašena je potreba za povećanjem utjecaja Šangajske organizacije za saradnju kao jedne od glavnih asocijacija u multipolarnom svijetu, poduzimanjem potrebnih mjera za eliminiranje pogodnosti za širenje terorizma i ekstremizma i povećanje zajedničkih napora za sprečavanje širenja ekstremističkih ideologija, svih oblika vjerskog fanatizma, ksenofobije, agresivnog nacionalizma i etničke diskriminacije.
Pozvao je na sveobuhvatnu reformu Ujedinjenih naroda kako bi se osiguralo predstavljanje zemalja u razvoju, kao i na suprotstavljanje jednostranim sankcijama i trgovinskim ograničenjima koje potkopavaju multilateralni trgovinski sistem.
Na temu “palestinsko-izraelskog sukoba”, u saopćenju je naglašena zabrinutost država članica zbog eskalacije ovog sukoba, gdje se najoštrije osuđuju akcije koje su dovele do brojnih civilnih žrtava i katastrofalne humanitarne situacije u Pojasu Gaze.
Upozorio je da jednostrano jačanje globalnog raketnog odbrambenog sistema od strane nekih zemalja negativno utiče na međunarodnu sigurnost, pozivajući na svijet bez oružja, kao i na potrebu zaključivanja pravno obavezujućeg međunarodnog instrumenta koji garantuje sprečavanje utrke zemalja u naoružavanju.
U saopćenju je izražena spremnost Šangajske organizacije da podrži međunarodne napore za osiguranje mira i razvoja u Afganistanu, važnost provođenja akcionog plana o iranskom nuklearnom programu, te zajednički rad na sprečavanju rizika korištenja i primjene vještačke inteligencije u cilju kontinuiranog unapređenja, sigurnosti, pouzdanosti i pravednosti ovih tehnologija.
Najavio je i osnivanje posebne radne grupe zemalja članica te organizacije za pitanja klimatskih promjena, te proglašenje 2025. godine Godinom održivog razvoja.
Novi članovi i bilateralni sastanci
Među važnim događajima o kojima je svjedočio samit bilo je i odobrenje pristupa Bjelorusije organizaciji, čime je broj članova porastao na deset.
Na marginama samita, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani razgovarao je sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o situaciji u Gazi, pored načina jačanja bilateralnih odnosa, a Putin je emiru Tamimu uputio poziv da posjeti Rusiju.
Katar se smatra “partnerom u dijalogu” u organizaciji, zajedno sa Turskom, Azerbejdžanom, Jermenijom, Saudijskom Arabijom, Egiptom, UAE, Bahreinom, Kuvajtom, Maldivima, Mjanmarom, Nepalom, Kambodžom i Šri Lankom.
Šangajska organizacija za saradnju ima ogroman potencijal za razvoj i sve više zemalja iskazuje interesovanje da joj se pridruži, rekao je Alexander Konkov, vanredni profesor na Katedri za političke nauke Ruskog državnog finansijskog univerziteta.
Dodao je, u intervjuu za Al Jazeera Net, da činjenica da Šangajska organizacija za saradnju daje mogućnost zemljama da zaborave neke od svojih bilateralnih kontradikcija u korist stvarnih zajedničkih interesa i ideja o budućnosti, čini ovu organizaciju vrlo obećavajućom u trenutnim okolnostima.
U tom kontekstu, on se osvrnuo na “val entuzijazma” izazvan istovremenim pristupanjem u organizaciju Indije i Pakistana 2017. godine, dvije zemlje koje imaju složene međusobne odnose.
Ambiciozan cilj
Konkov smatra da je samit pokazao da Šangajska organizacija za saradnju jača svoju poziciju na ekonomskom planu, osim što okuplja sve više učesnika unutar Euroazije, a postao je i protuteža zapadnim organizacijama, jer je Rusija, kao pokretačka snaga, uložila trud u izgradnju multilateralnog dijaloga među učesnicima organizacije, koji je, prema njegovim riječima, potrošio mit o međunarodnoj izolaciji Moskve.
S druge strane, politički analitičar Sergej Bersanov, istakao je da je samit postigao kvalitativni skok u smislu konsolidacije ruske orijentacije “prema istoku” i pokazao da je promjena svjetskog poretka kojim dominira Zapad ambiciozan cilj koji se može ostvariti, te na njemu treba nastaviti raditi.
Prema njegovom mišljenju, priključenje Bjelorusije ovoj organizaciji, kao novog člana, predstavlja primjer pobjede Rusije i lično predsjednika Putina, koji je promovirao inicijativu za priključenje Minska.
On je Astansku deklaraciju opisao kao “važan dokument” koji će se proučavati u zapadnim istraživačkim centrima, jer će prema ovom dokumentu Centralna Azija postati baza Šangajske organizacije za saradnju, a odatle će se raširiti “zrake multipolarnog svjetskog poretka” čime će se ojačati novi pol koji će Zapad, prije ili kasnije, morati uzeti u obzir.
Zaključio je ukazivanjem na važnost tačke o kojoj se govori u saopćenju, a koja se tiče potrebe reforme Ujedinjenih nacija, pojašnjavajući da ona ukazuje na ozbiljnost govora, i na Zapadu i u euroazijskom prostoru, o potrebi proširenja liste stalnih članova Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Dodao je da postojanje nesuglasica unutar same organizacije Ujedinjenih naroda po ovom pitanju može u bliskoj budućnosti dovesti do ponovnog njegovog pokretanja, a nedavni događaji pokazuju da je broj zemalja koje zagovaraju proširenje liste stalnih članova Vijeća sigurnosti sve veći.