Istraživanje: Provladini mediji u Srbiji prednjače u negiranju ratnih zločina
Od 1. aprila 2022. godine do 31. augusta 2023. detektovano je 7.548 medijskih članaka povezanih sa ratnim zločinima, kaže se u izvještaju.
![](/wp-content/uploads/2024/07/2011-05-29T120000Z_797909133_GM1E75U041F01_RTRMADP_3_SERBIA-MLADIC-1-1720706246.jpg?resize=770%2C513&quality=80)
Izvještavanje medija sa nacionalnom frekvencijom i najčitanijih portala o ratnim zločinima mahom se svodi na negiranje zvaničnih sudskih presuda i zvaničnih verzija događaja ili čak potpuno negiranje zločina poput genocida u Srebrenici, čime se zločinci humanizuju a njihovi zločini relativizuju, ocijenjeno je u četvrtak tokom predstavljanja istraživanja Regionalne akademije za razvoj demokratije.
Ovi podaci objavljeni su u publikaciji Kako govorimo o ratnim zločinima – Analiza prisutnosti ratnih zločina, ratnih zločinaca i diskursa o ratnim zločinima u medijima u Srbiji, koja je prezentovana u četvrtak u Nezavisnom društvu novinara Vojvodine u Novom Sadu.
Nastavite čitati
list of 4 itemsProvjera činjenica: Koliko je Trump bio iskren tokom govora na dan inauguracije
Nakon Muskovih provokacija, EU najavio produbljivanje istrage o mreži X
Njemačko ministarstvo odbrane zbog Muska obustavlja aktivnosti na X-u
Podaci su dobijeni monitoringom medija u periodu od 1. aprila 2022. godine do 31. augusta 2023. godine, a praćeno je izvještavanje svih televizija sa nacionalnom frekvencijom, te N1, kao i najuticajnijih portala (Blic, Informer, Kurir, Novosti, Politika i Danas), precizirao je koordinator projekta Balša Božović, javlja Beta.
Rijetki izvještavaju u skladu sa presudama
Kako je dodao, u posmatranom periodu detektovano je 7.548 medijskih članaka povezanih sa ratnim zločinima i osuđenim ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Veselina Šljivančanina, Vojislava Šešelja, Nikole Šainovića i drugih, kao i samim zločinima u Hrtkovcima, Srebrenici, Vukovaru, Štrpcima i Sarajevu.
Od toga je 2.900 članaka koji direktno govore o tim temama, dodao je Božović, navodeći da pomenuti mediji predstavljaju ratne zločince kao relevantne sagovornike u društvenom životu.
“Kada se uzme ceo korpus izlistanih medija, zvaničnu verziju događaja o Srebrenici mediji su prenosili u 48 odsto medijskih članaka, neutralnih je bilo 26 procenata, to su oni koji govore da se tamo nešto dogodilo ne ulazeći ni u kakvu tematiku, 21 odsto je negiranje genocida, a još pet odsto je ne samo negiranje genocida nego bilo kakvog zločina počinjenog u Srebrenici”, istakao je Božović.
Dodao je da na prvi pogled izgleda kako je više medijskih objava koje izvještavaju u skladu sa presudama u Hagu, ali da su to zapravo isključivo članci N1 i Danasa.
“Na kraju, kada se pogleda uticaj N1 i Danas i broja njihovih članaka u odnosu na manji broj članaka pojedinačnih televizija ili portala sa druge strane, koji negiraju ili neutralno govore o tome, ispada da je ovih pet procenta koji potpuno negiraju svake vrste zločina mnogo gledaniji i mnogo uticajniji od ovih 48 procenata koje imamo sa druge strane”, naveo je Božović.
Dodao je da su mediji koji negiraju “mnogo uticajniji u javnom mnjenju”.
Uticaj na društvo
“Hepi televizija ima najmračniju sliku o ovoj temi – negiranje 57 odsto, u potpunosti negiranje zločina sedam odsto, neutralno je 30 odsto članaka, a svega sedam procenata je pozitivno”, istakao je.
Istraživačica Aleksandra Jerkov istakla da je publikacija namijenjena medijima i istraživačima javnog mnjenja jer način na koji mediji izveštavaju o ratnim zločinima i ratnim zločincima “ide mnogo dalje od medija”.
“On zapravo utiče na način kako se u našem društvu govori o ovim temama i ima jako važnu ulogu u procesu pomirenja”, dodala je ona.
Pored podataka o monitoringu, publikacija sadrži i preporuke za etičko i precizno izvještavanje o ovim temama, kako bi se izbjegao senzacionalizam.
Također, dodala je Jerkov, sadrži i pravne i tehničke aspekte izveštavanja o ovim temama.