Vlada Kosova proglasila 11. juli Danom sjećanja na genocid u Srebrenici

Premijer Kosova Albin Kurti rekao je da je proglašenje 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici plemenita i prikladna akcija u ime Kosova.

Kosovski premijer Kurti je rekao kako je obaveza čuvati sjećanje na genocid u Srebrenici (EPA-EFE/GEORGI LICOVSKI)

Vlada Kosova je usvojila prijedlog o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, javlja Koha.net.

Kako prenosi kosovski portal Koha.net, današnja sjednica Vlade počela je minutom šutnje u čast žrtvama genocida u Srebrenici.

Premijer Kosova Albin Kurti rekao je da je proglašenje 11. jula Danom sjećanja na genocid u Srebrenici plemenita i prikladna akcija u ime Kosova.

“Ove godine smo proslavili 25. obljetnicu oslobođenja. Sjećamo se počinjenih masakra, sjećamo se žrtava ratova 90-ih. Sjećamo se 8.372 srebreničkih muškaraca i dječaka koje su srpske snage ubile u najvećem masakru u Evropi od Drugog svjetskog rata”, kazao je Kurti.

On je podsjetio da je srbijanska vojska prošla ulicama Prijedora, samo četiri dana prije obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici.

Dodao je kako je nakon rezolucije u Evropskom parlamentu i rezolucije usvojene na Generalnoj skupštini UN-a u maju ove godine, odluka kosovske vlade plemenita i ispravna akcija u ime Kosova i naše želje za pravdom i mirom.

“Nećemo zaboraviti i dozvoliti ponavljanje genocida u Srebrenici, na Kosovu ili u našoj regiji i nigdje u svijetu”, rekao je Kurti.

Očuvanje istine i mira

Zamjenica premijera Emilja Rexhepi kazala je kako ovaj dan treba služiti očuvanju istine, mira, pravde i ljudskih prava.

U međuvremenu, ministar za zajednice i povratak Nenad Rašić poručio je da zločine i genocid ne treba generalizirati i obilježavati cijeli narod, već pojedinačne počinitelje.

U maju je Generalna skupština UN-a odredila 11. juli  kao Međunarodni dan sjećanja na genocid 1995. godine.

Međunarodni sud pravde u Haagu zločin u Srebrenici je 2007. okarakterizirao kao genocid. Beograd i vlasti entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini uprkos tome negiraju genocid.

Srpske snage u ovoj regiji istočne Bosne i Hercegovine ubile su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u julu 1995. godine.

Za genocid je više od 50 osoba osuđeno na oko 700 godina zatvora. Među njima su ratni predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i vrhovni komandant tadašnje VRS Ratko Mladić.

Izvor: Agencije