Mandić predložio rezoluciju o Jasenovcu za dnevni red sjednice Skupštine Crne Gore

Očekuje se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje rezolucije o Jasenovcu mogao biti žestok.

Mandićev prijedlog proširenja dnevnog reda rezolucijom o Jasenovcu u petak treba podržati 41 od ukupno 81 zastupnika (REUTERS/Stevo Vasiljević)

Predsjednik Crnogorske skupštine Andrija Mandić službeno je predložio da se u dnevni red sjednice parlamenta u petak uvrsti i prijedlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu.

Mandićev prijedlog proširenja dnevnog reda rezolucijom o Jasenovcu u petak treba podržati 41 od ukupno 81 zastupnika u Skupštini Crne Gore.

Na namjeru Mandića da iskoristi mogućnost dopune dnevnog rada 24 sata prije održavanja sjednice upozoravala je crnogorska opozicija, ustvrdivši da vlast na taj način pokušava izbjeći javnu raspravu o rezoluciji o Jasenovcu.

Njenim bi usvajanjem populistički “Pokret Evropa sad” premijera Milojka Spajića trebao smiriti i zadovoljiti proruski i prosrpski dio vladajuće strukture u Crnoj Gori, nakon što je njegova vlada u UN-u podržala Rezoluciju o Srebrenici. I njegovi zastupnici dali su potpis za Rezoluciju, podsjeća Hina.

Spajić bez konkretnog odgovora

Spajić u srijedu u Briselu nije konkretno odgovorio hoće li će njegovi zastupnici podržati ovu rezoluciju iako su njeni potpisnici.

Novinarima je rekao da je više od 40 rezolucija u parlamentarnoj proceduri – “o Jasenovcu, o Palestini, o Šahovićima (zločin nad Bošnjacima u Crnoj Gori)” te da o tome postoji “momentum poslije Rezolucije o Srebrenici, koju smo zajednički usvojili u UN-u”.

“Crna Gora je multietnička i multikonfesionalna država sa svim tim predstavnicima u parlamentu koji sada imaju potrebu da svaki od tih naroda izgura poneku rezoluciju koja je bitna za njihov politički korpus ili za narode ili regije kojima pripadaju”, rekao je Spajić.

Dodao je kako on lično misli da sve te rezolucije skreću Crnu Goru s nekih važnijih tema, ekonomije, vladavine prava i sličnog.

U diplomatskim krugovima u Podgorici spekulira se da bi hrvatski odgovor na eventualno crnogorsko usvajanje rezolucije o Jasenovcu mogao biti “žestok” te se tvrdi da njeno usvajanje Hrvatskoj ne bi politički i diplomatski štetilo, ali bi Crnoj Gori.

Hrvatska do sada nije usporavala put Crne Gore u EU, već je suprotno tome pomagala susjednoj državi da napreduje ka punopravnom članstvu.

No, nakon što je rezolucija o Jasenovcu ušla u parlamentarnu proceduru, Zagreb je oštro zaprijetio da će njeno usvajanje usporiti crnogorsku ambiciju da postane punopravna članica EU-a.

‘Nepotreban i neprimjeren potez’

Državna sekretarka u Ministarstvu vanjskih poslova Andreja Metelko-Zgombić, koja je u ime Hrvatske sudjelovala na međuvladinoj konferenciji u Briselu, na kojoj je Crna Gora dobila pozitivan izvještaj o ispunjavanju privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, rekla je da dobrosusjedski odnosi “podrazumijevaju suzdržati se i ne poduzimati radnje koje bi mogle naštetiti ili koje su suprotne načelu dobrosusjedskih odnosa”.

Na pitanje smatra li Hrvatska da je najavljena rezolucija o Jasenovcu korak prema narušavanju dobrosusjedskih odnosa, Metelko-Zgombić je rekla da je taj potez “nepotreban i neprimjeren”.

“Crna Gora bi se time dala instrumentalizirati od nekoga izvana i to je nešto što stvarno nije dobra poruka za državu koja želi nastaviti europskim putem”, kazala je Zgombić i dodala da će način na koji će se Crna Gora ponašati u narednom periodu umnogome uticati na njen evropski put.

Rezolucija o Jasenovcu nalazi se u parlamentarnoj proceduri od 17. maja kad su je na inicijativu čelnika Crnogorskog parlamenta podržala 43 od 81 zastupnika u Skupštini Crne Gore.

Izvor: Agencije