Ruski kolumnista: Veliki rat ili novi svjetski poredak

Ako bi političke snage koje priznaju kraj zapadne hegemonije mogle zamijeniti trenutno dominantne sile, mnoga pitanja bi bilo moguće riješiti pregovorima, a ne ratovima, objašnjava Sergej Mirkin.

Ruski kolumnista Sergei Mirkin u svom tekstu navodi kako se nada da je vodstvo zapadnih sila trenutno u rukama ljudi koji su u stanju jednom zauvijek priznati da je došao kraj hegemonije Zapada i da postoji mogućnost uspostave novog svjetskog poretka koji korespondira sa stvarnošću.

Ako bi političke snage koje priznaju kraj zapadne hegemonije mogle zamijeniti trenutno dominantne sile, mnoga pitanja bi bilo moguće riješiti pregovorima, a ne ratovima, objašnjava Mirkin u članku u ruskom listu Vzglyad.

Naveo je da dominantne sile na Zapadu trenutno žele vratiti povijest u devedesete godine prošlog stoljeća, kada je Zapad vladao geopolitikom i pokušavao natjerati cijeli svijet da vjeruje u njegove vrijednosti.

Promjena je neizbježna

Autor skreće pažnju na to da je u povijesti čovječanstava bilo trenutaka kada su promjene na geopolitičkom, unutarpolitičkom i društvenom polju postale neizbježne. Pojedine dominirajuće sile su to odbijale priznati, što je dovelo do izbijanja ratova.

Naveo je mnoge primjere za to, poput odbijanja Habsburgovaca, najmoćnije dinastije u Evropi, da priznaju nužnost promjena i odstupe s vlasti. Predstavnici ove dinastije bili su kraljevi i carevi u mnogim evropskim zemljama. Feudalni sistem na kojem se temeljila vladavina Habsburgovca izgubio je elemente svog kontinuiteta, stoga je njihovo očajničko držanje za vlast uzrokovalo izbijanje poznatog Tridesetogodišnjeg rata u Evropi.

Sličan primjer je i Prvi svjetski rat koji je doveo do nestanka Njemačkog, Austrijskog i Ruskog Carstva s političkih karata svijeta, dok se Britansko Carstvo našlo u dubokoj krizi i gazilo je krupnim koracima ka izumiranju, a feudalni odnosi su postali dio povijesti.

Povijest se ponavlja

Autor kaže da bi se političari, da su se uvažile nove realnosti u geopolitici, dogovarali jedni s drugima kako bi došli do kompromisa – a vladari bi organizirali ”revolucije” odozgo, ne čekajući ih odozdo – i priznavali bi postojanje različitih ideoloških stajališta te kako bi stvari, možda, išle drugačijim tokom u 17. stoljeću i početkom 20. stoljeća.

Potom se vraća i govori da se povijest danas ponavlja. Sjedinjene Američke Države posebno i Zapad općenito više ne uživaju istu moć koju su imali prije čak 25 godina. U prošlosti je G7 bio utjelovljenje moći Zapada, jer je klub koji se sastojao od šest zapadnih zemalja plus Japan simbolizirao ekonomsku i političku moć. Međutim, nedavni samit G7 pokazao je degradaciju, a ne snagu.

Kraj liberalnih postulata

Zapadne vrijednosti, koje su Amerika i Evropa nametnule cijelom svijetu 1990-ih i u prvom desetljeću 21. stoljeća kao nešto univerzalno i ispravno, degradirale su se čak i u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji. To je doprinijelo tome da ljudi širom svijeta shvate neistinitost mnogih liberalnih postulata. Stoga je počela potraga za novim samoidentitetom, koja često ima oblik povratka povijesnim tradicijama.

Autor je pojasnio da je potraga za identitetom svih naroda i slabljenje ekonomske moći Zapada dovela do nastanka geopolitičke stvarnosti poput Globalnog juga, koja uključuje vrlo različite zemlje čiji se interesi razlikuju od interesa globalnog Zapada. Takva situacija prijeti slomom neokolonijalnog sistema, koji je jedan od stupova na kojima se temelji moć Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije.

Istaknuo je da je trenutno izbijanje velikog rata u svijetu nešto što se može izbjeći ako na vlast na Zapadu dođu sile koje shvataju da više nije moguće vratiti situaciju 30 godina unazad.

Izvor: Agencije