Pettigrew apeluje na postavljanje spomen-obilježja u Kalinoviku: Pravo na istinu i memorijalizaciju

Iako počinioci zločina u Kalinoviku nisu osuđeni za genocid, njihovi zločini su rezultirali gotovo potpunom eliminacijom bošnjačkog stanovništva, podsjeća profesor filozofije David Pettigrew.

David Pettigrew, američki profesor i šef Odsjeka za filozofiju Univerziteta Južni Connecticu (Al Jazeera)

“Čast mi je stajati uz Samira Vranovića iz udruženja Istina Kalinovik 92, te uz preživjele i članove porodica danas kada obilježavamo 32. godišnjicu zločina i stradanja bošnjačkih civila u Kalinoviku i kada odajemo počast žrtvama”, ističe David Pettigrew, američki profesor i šef Odsjeka za filozofiju Univerziteta Južni Connecticut.

Svojim prisustvom potvrđujemo ljudsko pravo na obilježavanje, dodaje, apelujući na nadležne da omoguće ostvarivanje prava na postavljanje spomen-obilježja na stratištima u Kalinoviku, uključujući spomen muzej i mezarje u Barutnom magacinu.

Također je pozivao nadležne da spriječe veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Kalinoviku.

“Bitno je podsjetiti da je za zločine počinjene u Kalinoviku 1992. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH osudilo bivšeg zapovjednika Taktičke grupe bosanskih Srba Ratka Bundala na dvadeset dvije godine zatvora, zapovjednika policijske stanice Neđu Zeljaja na petnaest godina zatvora, a komandanta logora Barutni magacin Đorđislava Aškrabu na sedam godina zatvora”, napominje Pettigrew.

“Osim toga, ne treba zaboraviti da su Grujo Lalović i Boško Govedarica, koji su bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata, koji su planirali i podržali progon bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik prisilnim premještanjem, istrebljenjem, protupravnim zatvaranjem, te drugim nečovječnim djelima pobjegli u Srbiju i do sada su izbjegli krivično gonjenje. Propust da se oni krivično gone podriva poštivanje vladavine prava i narušava naše kolektivno ljudsko dostojanstvo”, dodaje.

Onemogućeno postavljanje spomen-obilježja

Dalje ističe da je uvreda za cijelo čovječanstvo to što je preživjelima onemogućeno postavljanje spomen-obilježja u Kalinoviku. Podsjeća da zabrana predstavlja kršenje osnovnog ljudskog prava na memorijalizaciju.

“Koncentracioni logor Barutni magacin, naprimjer, treba sačuvati kao zaštićeno nacionalno spomen-obilježe sa muzejom koji će edukovati buduće generacije kako bi se priječilo ponavljanje zločina. Rezolucijom Ujedinjenih nacija iz januara 2022. godine poziva se na očuvanje takvih lokacija kako bi se obrazovale buduće generacije i spriječila buduća djela genocida”, kaže Pettigrew.

Podsjeća da je u izvještaju UN-ovog Vijeća za ljudska prava iz oktobra 2020. godine naglašeno da “bez sjećanja, prava na istinu i pravdu ne mogu biti u potpunosti ostvarena i ne može postojati garancija da se zločini neće ponoviti”. U izvještaju se također insistira da je posvećenost memorijalizaciji ključna za promovisanje “razvoja kulture demokratije i poštivanja ljudskih prava”.

“Postavljanje spomen-obilježja na Barutnom magacinu doprinijelo bi, dakle, ne samo kulturi sjećanja već i pravednoj budućnosti u Bosni i Hercegovini”, napominje Pettigrew.

Dodaje da, iako počinioci zločina u Kalinoviku nisu osuđeni za genocid, njihovi zločini su rezultirali gotovo potpunom eliminacijom bošnjačkog stanovništva, potkrepljujući svoje mišljenje činjenicom da je bošnjačko stanovništvo u Kalinoviku smanjeno sa otprilike 31 posto 1992. godine na dva posto 2013. godine.

“Zabrana spomen-obilježja za žrtve i mural koji veliča Ratka Mladića na ulazu u grad nastavak su tog nastojanja da se eliminiše bošnjačko stanovništvo sprječavanjem povratka izbeglica kroz psihološko zastrašivanje”, ističe Pettigrew.

Mural Ratku Mladiću mora biti uklonjen

Dodaje da nedavna vijest da se istaknuti Bošnjaci pozivaju na saslušanje u policijske stanice u bh. entitetu Republika Srpska ukazuje na to da je u toku nova kampanja progona, diskriminacije i zastrašivanja.

“Važno je reći da naše afirmisanje istine danas i naše zalaganje za kulturu sjećanja ni na koji način nisu stvar ‘širenja mržnje’ ili ‘ugrožavanja sigurnosti’. Naprotiv, kultura sjećanja je ključna za stvaranje mira i pravde”, ističe Pettigrew.

Napominje da iz tog razloga danas, u znak sjećanja na žrtve, te u skladu sa bosanskohercegovačkim zakonom protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca, ali i u ime budućnosti u kojoj se poštuju istina i ljudska prava, poziva visokog predstavnika, vrhovni autoritet na terenu, da ukloni mural Ratka Mladića na ulazu u Kalinovik.

“To je surova provokacija koja slavi zločine i prijeti ponavljanjem zločina”, ističe.

“Mural Ratku Mladiću mora biti uklonjen u ime sjećanja na žrtve Kalinovika, a posebno na one čiji ljudski ostaci još nisu identifikovani, među kojima su doktor Abdurahman Filipović, Avdija Škoro i Salko Vranović. Danas izgovaramo njihova imena i sjećamo se njih i svih poginulih u Kalinoviku”, zaključuje Pettigrew.

Izvor: Al Jazeera