Kako je rat u Gazi utjecao na finansijsko ponašanje Izraelaca u bankama?

Izraelske finansijske novine Globes iznijele su zaključak da je došlo do promjena u finansijskom ponašanju Izraelaca nakon 7. oktobra – postali su oprezni, žele imati svoj novac na raspolaganju i polažu ga na tekuće račune.

Prema Globesu, u novembru prošle godine bilansi tekućih računa su porasli za 20,5 milijardi šekela (5,57 milijardi dolara) dostižući 475,3 milijarde šekela (129,25 milijardi dolara), a povećanje se nastavilo u decembru, pa su na kraju godine dostigli 497,6 milijardi šekela (135,3 milijarde dolara).

Novine su citirale bankarske izvore koji su rekli da je to zbog želje Izraelaca da im njihov novac bude uvijek dostupan u slučaju bilo kakve krize koja može nastati, pa radije ne zadržaju svoj novac na duge periode kada postoji veća sigurnosna, politička, a možda i ekonomska neizvjesnost.

Prema Globesu, stanja na tekućim računima Izraelaca u bankama postala su mjera stanja ekonomije u protekle dvije godine. Ističe da, od kako je Centralna banka Izraela podigla kamatne stope u aprilu 2022. godine, klijenti banaka su prebacili milijarde šekela u instrumente štednje na koje se plaća kamata – kao što su bankovni depoziti, novčani fondovi i tržište kapitala – ali se na kraju godine generalni trend promijenio u povećanje stanja na tekućim računima.

Do zaustavljanja odliva sredstava sa tekućih računa došlo je krajem 2023. godine, kada su analitičari procijenili da će Banka Izraela početi smanjivati ​​kamate, što je i učinila u januaru, a banke su smanjile kamatu na depozite i prije nego što je Banka Izraela smanjila kamatu. I dalje je bilo moguće dobiti četiri posto na depozite na 12 mjeseci, ali štediše su, ipak, preferirale raspoloživost novca.

Finansijski izvještaji četiri banke potvrđuju ovaj trend, navodi Globes. U prvih devet mjeseci 2023. godine stanja tekućih računa bez kamate u banci Hapoalim smanjena su za 44 milijarde šekela (12 milijardi dolara), ali su porasla za četiri milijarde šekela (1 milijarda dolara) u posljednjem kvartalu te godine.

U Mizrahi-Tefahot banci bilansi ovih računa su se smanjili za 20 milijardi šekela (5,4 milijarde dolara) u prvih devet mjeseci, ali su porasli za pet milijardi šekela (1,35 milijardi dolara) u posljednjem kvartalu.

U Discount banci pad bilansa tekućih računa iznosio je 16 milijardi šekela (4,35 milijardi dolara) u prvih devet mjeseci, nakon čega je uslijedilo povećanje od 1,5 milijardi šekela (407,9 miliona dolara) u posljednjem kvartalu. Slične su brojke i u Prvoj međunarodnoj banci.

Obrasci potrošnje

Novine su uvidjele da je još jedan mogući razlog povećanja stanja na tekućim računima taj što su Izraelci u prvim mjesecima rata trošili manje, a letova u inostranstvo gotovo da nije bilo, jer su kompanije prestajale s radom ili smanjivale rad, pa je potrošnja putem kreditnih kartica u oktobru smanjena za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec 2022. godine, a u novembru 2023. godine smanjena je za 5,5 posto na godišnjem nivou.

Pored toga, hiljade Izraelaca su regrutovani kao vojni rezervisti, od kojih neki još uvijek nose vojne uniforme. Iako je većina zadržala ili čak povećala nivo prihoda zahvaljujući grantovima, njihova potrošnja se smanjila. Rezervisti, uglavnom, manje troše na zabavu, restorane i turizam.

Novine navode da su ovakvi događaji slični situaciji tokom COVID-a, kada se trošilo manje, a štednja rasla.

S obzirom na to da je sigurnost prioritet za Izraelce, njihov interes za finansijske poslove bi mogao opasti.