FP: Tajne brzog urušavanja Assadovog režima

Međunarodni stručnjak za sirijska pitanja rekao je da je opstojnost režima predsjednika Bashara al-Assada sada očigledno dovedena u pitanje, nakon što je naoružana opozicija preuzela kontrolu nad oko 250 gradova, mjesta i sela na sjeveru zemlje tokom prošle sedmice.

Opozicione snage su također uspjele u roku od 24 sata preuzeti kontrolu nad Halepom, drugim po veličini gradom u Siriji, dok su prve linije sirijskog režima padale jedna za drugom.

U svojoj analizi objavljenoj u časopisu Foreign Policy, Charles Lister, viši saradnik i direktor programa za Siriju i borbu protiv terorizma i ekstremizma na Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu, naglasio je da nedavni razvoj događaja u Siriji ne bi trebao biti potpuno iznenađenje. Prema njegovom mišljenju, Assad ne samo da nikad nije istinski pobijedio u ratu u svojoj zemlji, nego i njegov režim već dugo slabi, a njegov položaj je postao krhkiji nego ikad prije.

Pogrešne računice

Sve je to popraćeno padom međunarodnog interesa za tamošnji rat, dok su diplomatski napori usmjereni na Siriju gotovo u potpunosti su nestali. Vlade su postupno povlačile svoje resurse iz pitanja koja se tiču njihove politike prema Siriji i usmjeravale ih na druge globalne izazove, prema autoru članka.

Lister u svojoj analizi ističe da su neke arapske vlade poduzele zajedničke korake kako bi započele saradnju s Assadom od 2023. godine, ”u nastojanju da se njegov status na Bliskom istoku normalizira”.

Za kreatore politike u Sjedinjenim Američkim Državama, činjenica da su regionalni akteri izgleda preuzeli kontrolu nad sirijskim pitanjem bila je ohrabrujući znak i izvor olakšanja, dodaje autor.

Grupa od deset evropskih zemalja, predvođenih Italijom, udružila je svoje snage kako bi se ponovno stupilo u kontakt s Assadovim režimom i razgovaralo o načinima za nastavak diplomatskih napora i povratak sirijskih izbjeglica u njihovu domovinu.

Svi ovi razvoji događaja bili su utemeljeni na pretpostavci da, iako su uvjeti u Siriji bili loši, a kriza zamrznuta, Assad ne samo da jača svoj položaj nego ga i konsolidira. Ta je pretpostavka bila pogrešna, smatra Lister.

Ekonomski kolaps

Prema analizi, sirijska ekonomija je već godinama u stanju rasula, jer je sirijska funta gubila vrijednost sve dok 4. decembra jedan dolar nije vrijedio otprilike 17.500 sirijskih funti, dok je početkom 2020. godine jedan dolar vrijedio 1150 sirijskih funti.

Iako je ”grljenje” Assadovog režima s organiziranim kriminalom svake godine donosilo najmanje 2,4 milijarde dolara dobiti od prodaje samo jedne vrste sintetičke droge, ništa od toga nije pomoglo sirijskom narodu. Zapravo, državne subvencije za gorivo i hranu drastično su smanjene posljednjih godina, tvrdi Lister.

I pored toga, “Bashara al-Assada nema ko spasiti od bankrota njegove države”. Ruska ekonomija je teško pogođena posljedicama rata u Ukrajini, a i iranska ekonomija je u lošem stanju.

Lister u svojoj analizi navodi da situacija nije nužno trebala biti takva. Da je Assad konstruktivno sarađivao s vladama u regiji koje su normalizirale svoje odnose sa Sirijom 2023. godine i da je prihvatio spremnost Turske za normalizaciju odnosa ranije ove godine, Sirija bi danas bila u puno drugačijoj situaciji.

Nastavio je da su Sirijci, nakon što su shvatili da nema svjetla na kraju tunela, počeli izlaziti na ulice i tražiti svrgavanje Bashara al-Assada.

Istaknuo je da su borci naoružane opozicije, koji su se “pomirili” s Damaskom u skladu s dogovorom postignutim prije šest godina, prije nekoliko mjeseci ponovno počeli izazivati vojsku režima i ostvarivati pobjede.

‘Najveća narko država u svijetu’

Imajući u vidu ekonomski kolaps kojem svjedoči Sirija, organizirani kriminal, kao i proizvodnja i trgovina drogom na industrijskom nivou prodrli su u srž Assadovih sigurnosnih službi, napominje Lister. Ističe da je Assadov režim sada možda ”najveća narko država u svijetu, specijalizirana za proizvodnju amfetamina poznatog kao captagon”.

Autor otkriva da trgovinu drogom vodi elitna 4. divizija u Siriji (kojom zapovijeda Maher, brat Bashara al-Assada), ali da se njena mreža proširila u gotovo svaki kutak sirijske vojske i milicija koje su joj odane. Na taj način su organizirani kriminal i ratne vođe rasturili i ono malo kohezije koja je preostala unutar sirijske sigurnosne države.

Zaključio je da je režimski vojni aparat posljednjih godina stagnirao u svim aspektima, propadajući iznutra i fragmentirajući se izvana. Štaviše, može se reći da  su milicije lojalne Assadu postale vojno jače od same vojske.

Nasuprot tome, nastavlja Lister, Hay'at Tahrir al-Sham (HTS) i druge naoružane opozicione grupe intenzivno su radile na jačanju vlastitih kapaciteta od 2020. godine. Konkretno, HTS je osnovao potpuno nove jedinice koje su, moglo bi se reći, posljednjih dana promijenile pravila igre na bojnom polju.