Nova Evropska komisija otpočela petogodišnji mandat
Nova izvršna vlast Evropske unije, predvođena predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen, stupila je na dužnost 1. decembra i pred njom je pozamašan posao.
Nova Evropska komisija je ušla u prvu sedmicu svog petogodišnjeg mandata u kojem će se trebati pozabaviti nizom pitanja – od geopolitičkih napetosti do unutrašnjih izazova poput ekonomske slabosti i nezakonitih migracija, piše European News Room (ENR).
Nova izvršna vlast Evropske unije, predvođena predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen, stupila je na dužnost 1. decembra, piše ENR, zajednički projekat dvadesetak evropskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.
Nastavite čitati
list of 4 itemsIzraelski historičar Ilan Pappe: Na djelu je posljednja faza cionizma
Najvažnije odredbe sporazuma prekida vatre u Gazi
Izvještaj: Da nije pobijedio, Trump bi bio osuđen
Pred novom Komisijom je pozamašan posao: sigurnost i odbrana s obzirom na rusku agresiju, napetosti na Bliskom istoku, troma konkurentnost, ekonomsko rivalstvo sa Kinom, zabrinutosti o trgovini uoči povratka Donalda Trumpa u Bijelu kući i nezakonite migracije.
Evropski parlament je prošle sedmice dao svoje konačno odobrenje za početak petogodišnjeg mandata nove Komisije, s 370 glasova “za”, 282 “protiv” i 36 “suzdržanih”.
“Ne možemo gubiti vrijeme. Moramo biti ambiciozni s obzirom na ozbiljne prijetnje”, kazala je Von der Leyen europarlamentarcima u Strasbourgu prije glasanja.
Bivša estonske premijerka Kaja Kallas postala je nova visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku, zamijenivši bivšeg šefa evropske diplomatije Josepa Borrella.
Na dužnost je stupio i bivši portugalski premijer Antonio Costa koji je preuzeo predsjedanje Evropskim vijećem iz ruku Charlesa Michela,
Vodstvo Evropske komisije sastoji se od 27 članova, svakog iz jedne države članice. Nova izvršna vlast Unije se pripremala od izbora za Evropski parlament u junu.
Snažni signali za Evropu i Ukrajinu
Prvi dan mandata Costa i Kallas su zajedno s komesarkom za proširenje Martom Kos otputovali u Kijev kako bi poslali snažnu poruku da će blok nastaviti podržavati Ukrajinu u njenoj borbi protiv ruske invazije i na putu prema članstvu u Uniji.
“Situacija u Ukrajini je veoma, veoma ozbiljna”, kazala je nova šefica diplomatije Kallas.
Prema Costi, pomoć za Ukrajinu uključuje humanitarnu, financijsku, vojnu i diplomatsku podršku.
Kos, koja je bila slovenska ambasadorica u Njemačkoj i Švicarskoj, o ukrajinskom pristupanju Uniji je rekla: “Obećavam da ću učiniti sve u mojoj moći da vas dovedem do kraja postupka pregovaranja”.
EU je službeno započeo pristupne pregovore s Ukrajinom u junu. Costa je u nedjelju kazao da će sarađivati s Kijevom kako bi se otvorila najmanje dva poglavlja o pristupanju u prvoj polovini 2025. godine.
Zbog ruske agresije Unija je izmijenila svoju politiku proširenja za istočne susjede kada je Ukrajini, Moldaviji i Gruziji dala status zemalja kandidatkinja. Prije rata je to bilo nezamislivo jer je EU tradicionalno bio oprezan zbog proširenja, no ruska invazija na Ukrajinu 2022. dala je novi podsticaj za širenje bloka.
Međutim, Costa je rekao da se protivi “umjetno postavljenim rokovima” u procesu pristupanja, što predstavlja odstupanje od stava Charlesa Michela koji je kazao da bi EU i zemlje kandidatkinje trebale biti spremne za proširenje do 2030. godine.
Više izdvajanja za odbranu
Von der Leyen, koja je prošle sedmice predstavila prioritete svoje nove Komisije, naglasila je važnost većeg izdvajanja za odbranu i potrebe da se održi jedinstvo EU-a.
Jačanje evropske odbrane je prioritet od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Komisija, međutim, tvrdi da se na odbranu u proteklim decenijama trošilo premalo i suviše neusklađeno kako bi se održao korak s Rusijom i Kinom.
“Naše izdvajanje za odbranu se mora povećati. Potrebno nam je jedinstveno tržište za to. Trebamo ojačati odbrambenu industriju”, kazala je.
Evropa je ukupno potrošila oko 119 milijardi eura kako bi podržala Ukrajinu od invazije 2022. Sjedinjene Američke Države su u istu svrhu izdvojile više od 85 milijardi eura, prema Kiel Instituteu, nezavisnoj njemačkoj istraživačkoj ustanovi i savjetodavnom tijelu.
Von der Leyen je ranije govorila da blok treba uložiti 500 milijardi eura tokom naredne decenije kako ne bi zaostala za Rusijom i Kinom. To je postalo znatno hitnije otkako je Donald Trump ponovo izabran za američkog predsjednika s obzirom na zabrinutost da bi on mogao smanjiti američku predanost evropskoj sigurnosti i podršci za Ukrajinu.
EU će prvi put imati komesara za odbranu, Litavca Andriusa Kubiliusa koji je zajedno s novom šeficom diplomatije zadužen za stvaranje plana za evropsku odbranu u prvih 100 dana nove Komisije.
Šta još očekivati u prvih 100 dana Komisije
Von der Leyen je kazala da bi drugi središnji cilj njenog novog tima trebao biti obnavljanje evropske ekonomske konkurentnosti kako bi se izbjeglo ono što je bivši talijanski premijer Mario Draghi opisao “sporom agonijom” propadanja.
Blok ima poteškoća u držanju koraka sa SAD-om te mu prijeti sve veća konkurencija iz Kine usred niza izazova koji uključuju nisku produktivnost, spor rast, visoke cijene energenata i niska ulaganja.
Francuz Stephane Sejourne, zadužen za industrijsku strategiju Unije, morat će sarađivati sa Špankinjom Teresom Riberom, novom šeficom za konkurenciju i zelenu tranziciju, kako bi se pomirilo pitanje ekonomskog rasta s klimatskim ambicijama, a da se pritom ne ugrozi konkurentnost evropskih kompanija.
“Kompas konkurentnosti”, koji će uokviriti strategiju Komisije, bit će prva veća inicijativa, rekla je prošle sedmice von der Leyen.
Tri glavna stupa tog kompasa će biti jačanje inovacija, podrška dekarbonizaciji ekonomije i diversifikacija snabdijevanja sirovinama.
Predsjednica Komisije također unutar prvih 100 dana mandata namjerava predstaviti ranije najavljen plan za čistu industriju. Cilj plana je omogućiti ulaganja, stvoriti vodeća tržišta za čiste tehnologije i omogućiti uslove u kojima će evropske kompanije moći rasti i konkurisati onima u Kini ili SAD-u.
Kako bi se ojačale inovacije, komesarka za razvojne kompanije, istraživanje i inovacije Bugarka Ekaterina Zaharieva zadužena je za poboljšanje Evropskog istraživačkog prostora, a obećala je predstaviti novi evropski akt o inovacijama. Također, namjerava podsticati zemlje članice da ostvare svoje ciljeve, prema kojima bi trebale izdvajati tri posto svog BDP-a na istraživanje i razvoj.
Osim toga, Von der Leyen je kazala da se želi posvetiti krizi u automobilskoj industriji prouzrokovanoj tranzicijom prema niskougljičnim tehnologijama, poremećajima u lancima snabdijevanja, sve većom konkurencijom iz Azije i padom potražnje za električnim vozilima.
Što se tiče energetske sigurnosti, cijena i krize stanovanja, Dan Jorgensen iz Danske dobio je zadatak da kao komesar za stanovanje i energiju smanji cijene energenata i Evropsku uniju učini nezavisnom od ruskog plina.
Von der Leyen je, također, ponovila svoj čvrst stav prema migracijama. Nezakoniti prelasci granice u Evropskoj uniji su pali za 43 posto i ove godine nakon što su 2023. gotovo postigli vrhunac u posljednjih deset godina. No, migracija je i dalje visoko na popisu prioriteta s obzirom na dobre izborne rezultate koje su u nekoliko zemalja ostvarile krajnje desne stranke.
Evropske vođe su u oktobru zatražile novo zakonodavstvo kako bi se ubrzao i povećao broj povrataka migranata, a od Komisije da istraži “nove načine” za suzbijanje nezakonitih migracija.
Von der Leyen je obećala da će ubrzo predstaviti svoj prijedlog, svega nekoliko mjeseci nakon što je blok usvojio reformu svoje politike prema azilu, o kojoj se dugo raspravljalo.