Nakon šestosatne drame zbog varednog stanja, život u Seulu vraćen u normalu

Južnokorejski parlamentarci u srijedu će zatražiti pokretanje opoziva predsjednika države, koji je najprije proglasio pa ukinuo vanredno stanje, čime je izazvao najveću političku krizu u toj zemlji posljednjih nekoliko decenija.

Objava o vanrednom stanju pokrenula je okršaj između predsjednika Yoon Suk Yeola i parlamenta koji je odbio pokušaj suspenzije političkih aktivnosti i cenzure medija, dok su za to vrijeme naoružani vojnici ušli u zgradu parlamenta u glavnom gradu Seulu.

Koalicija opozicijskih stranaka još danas na dnevni red planira staviti prijedlog opoziva južnokorejskog predsjednika, o kojem bi se onda trebalo glasati u roku tri dana.

Ostavke su već ponudili Yoonov šef osoblja i sekretari, rekao je jedan dužnosnik u predsjednikovom uredu, prenosi Hina.

Ukinuto vanredno stanje

Yoon je izvanredno stanje proglasio tokom televizijskog obraćanja uživo oko 20.30 po lokalnom vremenu u utorak, no odustao je nakon što su parlamentarni zastupnici, usprkos kordonima policije i specijalnih trupa oko zgrade parlamenta, glasanjem odbacili njegov dekret.

Pedesetgodišnja stanovnica Seula Gang He-Soo rekla je da se slučajno probudila i čula vijesti. “Najprije sam bila uplašena i veoma zbunjena. Mislila sam: ‘Što se događa? Je li to nešto što bi se stvarno moglo dogoditi u ovo vrijeme?’ Nisam mogla zaspati dok vanredno stanje nije ukinuto jer sam bila toliko uplašena”, kazala je Gang, šećući glavnom komercijalnim i turističkim distriktom glavnog grada Gwanghwamunom.

Ubrzo nakon toga uslijedile su haotične scene. Vojnici su se penjali u zgradu parlamenta kroz razbijene prozore, dok su iznad njih letjeli vojni helikopteri. Zaposleni u parlamentu pokušavali su odgurnuti vojnike, prskajući ih pjenom iz aparata za gašenje požara.

Južnokorejski vojnici, opremljeni puškama, oklopima i uređajima za noćno gledanje, viđeni su kako ulaze u zgradu parlamenta u Seulu kroz razbijene prozore. Takođe, nad zgradom su letjeli helikopteri.

“Bilo je to iskustvo koje sam samo vidio u filmovima te sam shvatio koliko je to ozbiljnije nego što sam zamišljao”, rekao je 39-godišnji građanin Seula Kim Byeong-In, dodavši da je zabrinut zbog posljedica za ekonomiju.

“Duboko sam uznemiren ovom vrstom situacije i zabrinut sam za budućnost naše zemlje”, kazao je Kim.

Mnogi ljudi su ostali budni do kasno u noć prateći razvoj događaja, o kojem su mediji nastavili izvještavati unatoč tome što je Yoon proglasio da se vanredno stanje odnosi i na medijie.

Vojska je rekla da će aktivnosti parlamenta i političkih stranaka biti zabranjene, a mediji i izdavači stavljeni pod nadzor vojne komande.

Međutim, nekoliko sati nakon proglašenja vanrednog stanja, 190 od 300 zastupnika parlamenta jednoglasno je zatražilo njegovo ukidanje, uključujući 18 zastupnika iz predsjednikove stranke. Yoon Suk Yeol stoga je morao poništiti svoju odluku, kako to nalažu južnokorejski zakoni.

Izvan zgrade parlamenta okupili su se demonstranti koji su uzvikivali ”Pobjeda, pobjeda”. Mnogo veći broj demonstranata očekuje se u srijedu, kada skup planira Korejska konfederacija sindikata, koja poziva na štrajk dok Yoon Suk Yeol ne podnese ostavku.

Protesti

Veći južnokorejski trgovački lanac, koji nije htio biti imenovan kako bi izbjegao povezivanje s trenutnom političkom situacijom, rekao je da je prodaja konzervirane hrane u njegovim trgovinama porasla za 337 posto između 23 i 24 sata u utorak, u poređenju s istim rperiodom sedam dana ranije.

Prodaja instant rezanaca je narasla za 254 posto, a flaširane vode za 141 posto, rekao je glasnogovornik lanca za Reuters.

Neke kompanije su preko noći savjetovale svojim zaposlenicima da rade od kuće, no poduzeća su bila otvorena, a jutarnja gužva je bila normalna.

Najveći sindikalni savez u zemlji je u srijedu rekao da će deseci hiljada njegovih članova protestovati dok Yoon ne podnese ostavku te da će navečer održati skup u središtu Seula. Nekoliko drugih protesta se također očekuje u srijedu.

“Znao sam samo da je iz nekog razloga proglašeno vanredno stanje, no završilo je bez ičega značajnoga, zbog čega se razlog čini besmislenim. Meni je to bilo samo malo čudno”, kazao je stanovnik glavnog grada Park Jun-Yeop.

Ostavka predsjednika

Iz Američke ambasade pozvali su državljane SAD-a da izbjegavaju prostore na kojima se očekuju protestni skupovi, dok neke od najvećih kompanija, poput LG-ja, savjetuju zaposlenicima da rade od kuće.

Vodeća opozicijska Demokratska stranka, također, traži ostavku predsjednika koji je na dužnosti od 2022. godine.

”Iako je uvođenje vanrednog stanja zaustavljeno, on ne može izbjeći optužbe za izdaju. Predsjednik Yoon više ne može normalno voditi zemlju. Trebao bi odstupiti”, rekao je član stranke Park Chan-dae.

Kako bi zahtjev za opoziv prošao parlament, potrebna je podrška dvije trećine zastupnika. U tom slučaju zahtjev dolazi na Ustavni sud koji će donijeti konačnu odluku, a za potvrdu opoziva je, također, potrebna dvotrećinska većina, odnosno šest od devet sudaca.

Predsjednikova stranka u parlamentu ima 108 od 300 zastupnika. Ukoliko Yoon Suk Yeol bude smijenjen ili sam odstupi, mijenja ga premijer Han Duck-soo do novih izbora.

“Južna Koreja je kao nacija izbjegla metak, ali je predsjednik Yoon, možda, sam sebi pucao u nogu”, kazao je Danny Russel, potpredsjednik savjetodavnog tijela ”Asia Society Policy Institute” u Sjedinjenim Američkim Državama.

Politički sporovi

Američki državni sekretar Antony Blinken pozdravio je predsjednikovu odluku o ukidanju vanrednog stanja.

”Očekujemo da se politički sporovi rješavaju mirno i u skladu s vladavinom prava”, stoji u njegovoj izjavi.

Planirani razgovori o odbrani kao i zajedničke vojne vježbe Južne Koreje i SAD-a su odgođene, izvijestila je novinska agencija Yonhap. Također je odgođena i posjeta švedskog premijera.

Predsjednikom države Yoon Suk Yeol postao je nakon najneizvjesnijih predsjedničkih izbora prije dvije godine, kada je odnio pobjedu na valu nezadovoljstva građana ekonomskim politikama i skandalima.

Međutim, vrlo je brzo izgubio popularnost, njegov rad podržava tek oko 20 posto birača.

Proglašenja vanrednog stanja bila su česta pojava u Južnoj Koreji od 1948. godine, no posljednji takav slučaj zabilježen je 1980. godine.