UN: Nedostatak finansija ostavit će 117 miliona ljudi bez pristupa pomoći u 2025.

Godina 2024. je druga zaredom da su Ujedinjeni narodi prikupili manje od polovine onoga što su tražili za pomoć.

Gotovo 282 miliona ljudi u 59 zemalja i teritorija suočilo se s visokim nivoom akutne nesigurnosti hrane u 2023.(REUTERS/Sayed Hassib)

Ujedinjeni narodi saopćili su da će naredne godine moći prikupiti dovoljno novca da pomognu 60 posto od 307 miliona ljudi širom svijeta kojima je pomoć neophodna.

Kako se navodi, to znači da najmanje 117 miliona ljudi neće imati adekvatan pristup hrani ili drugoj pomoći u 2025.

UN je, također, saopćio da je ove godine prikupio oko 46 posto od 49,6 milijardi dolara koliko je bilo potrebno za humanitarnu pomoć širom svijeta, a ovo je druga godina zaredom da je to svjetsko tijelo prikupilo manje od polovine onoga što je tražilo.

Većina finansiranja dolazi od samo tri donatora – SAD-a, Njemačke i Evropske komisije, koji su od 2020. osigurali 58 posto od 170 milijardi dolara koje je UN tražio za odgovor na krize, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Od prošle godine Njemačka je smanjila budžetsko izdvajanje za humanitarnu pomoć u vrijednosti od 500 miliona dolara, a kabinet je preporučio dalje smanjenje za milijardu dolara u 2025.

S druge strane, Kina, Rusija i Indija ukupno su doprinijele manje od jedan posto humanitarnog finansiranja za UN u istom periodu, prema Reutersovom pregledu podataka o doprinosima UN-u.

Gotovo 282 miliona ljudi u 59 zemalja i teritorija suočilo se s visokim nivoom akutne nesigurnosti hrane u 2023, a posljedice se najviše osjećaju u Siriji, Sudanu, Mijanmaru i Afganistanu.

Šta će odlučiti Trump?

Prema pisanju britanske agencije, očekuje se da će odluke koje će donijeti novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji je smanjio izdatke za humanitarnu pomoć tokom prvog mandata u Bijeloj kući, dalje utjecati na distribuciju humanitarne pomoći u svijetu.

Projekat 2025, skup prijedloga politike koje su izradile Trumpove pristalice za njegov drugi mandat, poziva humanitarne agencije da rade na prikupljanju više sredstava od drugih donatora, što bi, navode, trebao biti uslov za dodatnu pomoć SAD-a.

Direktor Norveškog vijeća za izbjeglice Jan Egeland, koji je bio direktor humanitarne organizacije UN-a od 2003. do 2006. godine, rekao je da je “ludo” što je mala zemlja poput Norveške među najvećim donatorima humanitarne pomoći.

Norveški BDP u 2023. je iznosio dva posto američkog, ali je Norveška bila na sedmom mjestu po donacijama UN-u, osiguravši više od milijardu dolara, prema Reutersovom pregledu podataka o pomoći UN-u.

Izvor: Agencije

Reklama