Sirijski opozicijski borci napreduju prema Hami, vladine snage pokreću napad
Ruski i sirijski avioni su navodno napali grad Idlib nakon iznenadnog napredovanja opozicije na sjeverozapadu Sirije.
Sirijski opozicijski borci napreduju prema sjevernom gradu Hami nakon što su preuzeli kontrolu nad obližnjim Halepom u velikoj ofanzivi koja je počela prošle sedmice.
Pokušaj napredovanja na jug u nedjelju dolazi petog dana nakon iznenadne pobunjeničke ofanzive, jer su sirijske i ruske snage pokrenule protivnapade, navodno napadajući od subote zračnim napadima provinciju Idlib koju kontroliše opozicija i Halep.
Nastavite čitati
list of 4 itemsPremijer Katara poziva na ‘potpuno provođenje’ sporazuma u Gazi
Francuska će održati konferenciju o Siriji u Parizu
Premijer Katara u Damasku, pozvao na ukidanje sankcija Siriji
Vladine snage pod kontrolom sirijskog predsjednika Bashara al-Assada su, također, jačale sjevernu provinciju Hama, prema sirijskoj državnoj novinskoj agenciji SANA. Ona je izvijestila da je vojska tokom noći potisnula borce opozicije u njenom sjevernom predgrađu. Tamošnje snage su snabdijevane teškom opremom i raketnim bacačima, saopštava SANA.
Specijalni izaslanik Ujedinjenih naroda za Siriju Geir Pedersen apelovao je u nedjelju na sve učesnike sukoba da odmah traže političko rješenje.
“Posljednji razvoj događaja predstavlja ozbiljne rizike za civile i ima ozbiljne implikacije po regionalni i međunarodni mir kao i sigurnost”, rekao je.
Napadi označavaju najznačajniji preokret u sirijskom ratu u posljednjih nekoliko godina, koji je počeo narodnim ustancima širom zemlje 2011. godine. Od 2020. godine linije fronta su bile uglavnom stagnirajuće, a niz pobunjeničkih grupa je bio uglavnom ograničen na mali dio provincije Idlib.
Ali, u petak su opozicijski borci predvođeni grupom Hayat Tahrir al-Sham (HTS) ušli u Halep, što je navelo vladine snage da se povuku iz strateški značajnog grada sa više od dva miliona stanovnika.
Opozicijske snage su od tada ostvarile nekoliko strateških pobjeda, uključujući preuzimanje kontrole nad gradom Khanasir, koji je važna linija snabdijevanja, industrijskom zonom Halepa, Vojnom akademijom u Halepu i koledžom za terensku artiljeriju.
Ranije poznat kao Front Al-Nusra, sirijski ogranak Al-Kaide, HTS se distancirao od te grupe dok je postao najjači opozicijski pokret u sjeverozapadnoj Siriji.
Sjedinjene Američke Države, Sirija i Rusija još je smatraju “terorističkom” organizacijom.
Napredovanje prema Hami
U svom prvom javnom komentaru od početka ofanzive, objavljenom kasno u subotu, Al-Assad je rekao da će njegove snage nastaviti braniti vladinu “stabilnost i teritorijalni integritet od terorista i njihovih pristalica”.
Rekao je da Sirija može poraziti opozicijske grupe ma koliko se njihovi napadi intenzivirali.
Izvještavajući s tursko-sirijske granice, Al Jazeerina Sinem Koseoglu rekla je da su pobunjeničke snage ostale na periferiji Hame i da se “pokušavaju suprotstaviti tamošnjim snagama Sirijske vlade”.
“Sela i gradovi koje je zauzela opozicija – ponekad ih snage Sirijske vlade vrate”, rekla je. “Dakle, postoji razmjena [kontrole]. Ipak, situacija na terenu je veoma dinamična i nestabilna.”
Vlada je saopštila da su zračni napadi na područja koja su bila pod kontrolom opozicije bili usmjereni na skladišta oružja i uporišta pobunjenika.
Međutim, ratni posmatrač sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, Sirijska opservatorija za ljudska prava, rekao je da su ruski udari u nedjelju pogodili kampove za raseljene osobe, ubijeno je osam civila, a ranjeno 50.
Bijeli šljemovi, službeno poznati kao Sirijska civilna odbrana, rekli su da je najmanje 25 ljudi, uključujući desetero djece, ubijeno u zračnim napadima koje su u nedjelju izvele Sirijska vlada i Rusija.
Godine rata u Siriji stvorile su jednu od najvećih svjetskih kriza raseljenih osoba, a hiljade ljudi su prijavljene kao raseljene u najnovijim napadima.
Strah od ‘spaljene zemlje’
U razgovoru za Al Jazeeru Razan Saffour, britansko-sirijska aktivistica za ljudska prava, koja ima porodicu u Halepu, rekla je da, iako u Halepu vlada relativna stabilnost, postoji strah od reakcije vlade i ruskih snaga.
Vojna intervencija Rusije u zemlji, koja je počela 2015. godine, kao i dvije godine ranije intervencija Irana, pomogle su da se tok rata preokrene u korist Al-Assada. Ruska zračna bombardovanja Halepa pomogla su tada snagama vlade da preuzmu potpunu kontrolu nad gradom 2016. godine.
“Govorimo o pobunjeničkim grupama koje osvajaju sirijsku teritoriju vrlo, vrlo brzo, ali u isto vrijeme nemaju protivzračnu odbranu”, rekla je.
“I kada smo ovo vidjeli [ranije], … režim Al-Assada, Rusija i njihov saveznik Iran odgovorili su politikom spaljene zemlje.”
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi trebao je u nedjelju otputovati u Damask, tada je rekao novinarima da će Teheran podržati Al-Assada.
Jordanski kralj Abdulah II i predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata šeik Mohamed bin Zayed al-Nahyan su, također, izrazili solidarnost s Al-Assadom.
Ipak, Saffour je rekla da osim zbunjenosti i straha, postoji i osjećaj iščekivanja među nekim stanovnicima Halepa, koji su godinama živjeli pod kontrolom vlade.