Plenković kaže da je zakon o južnoj konekciji s BiH ‘nepravda’ prema Hrvatima

Zakon o plinskoj interkonekciji s Hrvatskom koji je Parlament Federacije BiH donio bez glasova hrvatskih zastupnika je nepravda prema tamošnjim Hrvatima, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković.

Parlament FBiH je u četvrtak izglasao zakon o povezivanju plinskih mreža Hrvatske i BiH, no nisu ga podržali zastupnici iz HDZ-a i drugih hrvatskih stranaka jer bi projekt trebala realizovati kompanija BH Gas iz Sarajeva, a ne nova kompanija čije bi sjedište bilo u Mostaru.

“Takva politička poruka legitimnih predstavnika hrvatskog naroda ne može biti snažnija i mi ih podržavamo u tome”, izjavio je Plenković novinarima, prenosi Hina.

“Svako nametanje nije dobro, svako preglasavanje je još gore. BiH treba skladno funkcionisati, ali ne tako da se jednom od tri naroda čini nepravda, pogotovo ako plin treba doći iz Hrvatske i na temelju hrvatske investicije”, istakao je.

‘Oživio’ zakon

Prema zakonu, operater tzv. Južne konekcije na teritoriju BiH bio bi BH Gas iz Sarajeva, a u Hrvatskoj kompanija Plinacro. Izgradnja plinovoda omogućila bi Bosni i Hercegovini snadbjevanje plinom preko LNG terminala na Krku kako ne bi bila ovisna o ruskom plinu koji stiže preko Srbije.

Zastupnički dom je zakon u prvom čitanju podržao 2021. no on nikada nije dobio podršku u Domu naroda. Sada ga je “oživio” na prijedlog opozicione Stranke demokratske akcije (SDA) i to po hitnom postupku i uz neke modifikacije. Podržale su ga sve vladajuće stranke osim HDZ-a BiH, a zastupnici iz drugih hrvatskih stranaka bili su suzdržani.

Plenković smatra da je to što se dogodilo u parlamentu Federacije BiH “neobično”. “Ako je Hrvatska ta koja BiH dovodi plin s južne strane, ne bi li onda trebalo voditi računa i o interesima hrvatskog naroda u BiH na način koji je razuman, pragmatičan”, rekao je premijer.

“Mislim da to nije u redu, to je tema o kojoj treba postići konsenzus, da Hrvatska koja je susjed i prijatelj pomogne BiH, a da u kontekstu plinifikacije interesi hrvatskog kao konstitutivnog naroda budu namireni”, istakao je Plenković.

Zakon je prošao nakon reakcije američkog ambasadora Michaela Murphyja koji je mjesecima pozivao da se on što prije donese.

On je i u srijedu uoči sjednice parlamenta pozvao zastupnike da usvoje zakon i za sve probleme povezane s njegovim donošenjem optužio čelnika HDZ BiH Dragana Čovića zbog njegova ranijeg insistiranja da projekt provodi nova kompanija čije bi sjedište bilo u Mostaru.

‘Vlastita politička i ekonomska korist’

Američka ambasada u Sarajevu smatra da „Čovića zanima samo stvaranje kompanije koju može kontrolisati za vlastitu političku i ekonomsku korist“.

„Oni koji su spremni podržati projekat Južne interkonekcije samo ako to koristi gospodinu Čoviću lično, ne podržavaju Hrvate u BiH i nisu zainteresovani za prestanak ovisnosti BiH o ruskom plinu. Jedno i drugo su od početka cilj SAD-a u vezi s projektom Južne interkonekcije“, navedeno je u saopćenju ranije u četvrtak.

Čović traži osnivanje nove kompanije s obrazloženjem da je sarajevski BH Gas kompanija pod kontrolom Bošnjaka te da je opterećena lošim upravljanjem i velikim dugovima.