Bugarska i Rumunija napokon u šengenskom prostoru
S nove dvije države šengenski prostor broji 29 članica, među njima i četiri koje nisu članice Evropske unije.
Bugarska i Rumunija nove su punopravne članice šengenskog prostora od 1. januara sljedeće godine, odlučili su u četvrtak ministri unutrašnjih poslova država članica Evropske unije, piše Hina.
“Ministri unutrašnjih poslova upravo su donijeli odluku o ukidanju unutrašnjih graničnih kontrola s Bugarskom i Rumunijom i između njih od 1. januara 2025. Velika pobjeda za Bugarsku, Rumuniju i cijelu Evropu”, objavilo je Mađarsko predsjedništvo.
Nastavite čitati
list of 4 itemsU Oslu sastanak na visokom nivou o budućnosti palestinske državnosti
Game: Drugi nivo | Regioskop
Fico prijeti ograničavanjem pomoći ukrajinskim izbjeglicama u Slovačkoj
Dvije su zemlje u martu ove godine djelomično ušle u šengenski prostor kada su ukinute kontrole u morskim i zračnim lukama. S nove dvije države šengenski prostor broji 29 članica, među njima i četiri koje nisu članice Evropske unije.
Ulazak dviju zemalja u šengen dugo je blokirala Austrija, pravdajući svoj veto ilegalnim migracijama, nedovoljnom borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala u tim zemljama kao i vladavinom prava općenito. Tek je prošlog mjeseca na sastanku u Budimpešti Austrija odustala od blokade.
Jedan od najvećih postignuća EU-a
Jedan od razloga za tu blokadu bilo je i to što se ulaskom tih dviju zemalja uspostavlja neprekinuta veza bez graničnih kontrola od grčko-turske granice do ostatka EU-a. Preko grčko-turske granice ulazi veliki broj migranata.
Bugarska i Rumunija ulaze u šengenski prostor dvije godine nakon Hrvatske, iako su u EU ušle sedam godina prije nje.
Šengenski prostor smatra se jednim od najvećih postignuća Evropske unije, a formiran je 1985. između pet članica: Francuske, Njemačke, Belgije, Nizozemske i Luksemburga.
Nazvan je po Schengenu, malom mjestu u Luksemburgu, smještenom na samoj granici s Njemačkom i Francuskom, u kojem su potpisani osnivački sporazumi.
Ministri unutrašnjih poslova država članica Evropske unije danas raspravljaju i o posljedicama pada Assadovog režima u Siriji na migrantske tokove.
Odmah nakon što je Bashar al-Assad pobjegao iz zemlje, više država članica EU-a objavilo je da obustavlja obrade zahtjeva za azil sirijskim izbjeglicama, između ostalih: Njemačka, Francuska, Italija, Austrija, Hrvatska, Švedska i Danska.