Razlike u zemljama Evropske unije u borbi protiv pušenja
Pušenje je jedan od vodećih uzroka raka i preuranjene smrti u Evropskoj uniji, gdje svake godine dovodi do gotovo 700.000 smrti.
Cigarete, elektronske cigarete i drugi duhanski proizvodi štete zdravlju ljudi širom svijeta, a premda Evropska unija želi do 2040. stvoriti prvu generaciju bez duhana, unutar bloka postoje razlike kada je riječ o regulaciji duhanskih proizvoda, piše European Newsroom (ENR).
Pušenje je jedan od vodećih uzroka raka i preuranjene smrti u Evropskoj uniji, gdje svake godine dovodi do gotovo 700.000 smrti, piše ENR, zajednički projekat dvadesetak evropskih novinskih agencija.
Nastavite čitati
list of 4 itemsBugarski parlament potvrdio novu vladu premijera Rosena Željazkova
Sporazum EU-a i Mercosura podijelio javnost: Ko će biti dobitnik, a ko gubitnik
EU dogovorio sastanak o ukidanju sankcija Siriji
Većina ministara zdravstva u Evropskoj uniji je početkom decembra izrazila svoju podršku proširenju nepušačkih prostora u pokušaju da se smanji broj smrti od raka. Prijedlog je prošao nakon što su za njega glasale sve zemlje osim suzdržanih, Njemačke i Grčke, što je naglasilo političke podjele u pogledu tog pitanja.
Svrha novih preporuka je ograničavanje pušenja na otvorenim javnim prostorima gdje se okupljaju djeca ili druge ranjive grupe poput igrališta, zabavnih parkova, bazena, terasa restorana i javnog prijevoza.
Riječ je o neobvezujućim preporukama budući da je zdravstvo u isključivoj nadležnosti država članica, prenosi Hina.
Preporuke se, također, odnose na novine kao što su elektronske cigarete i grijani duhanski proizvodi kako bi se od pušenja odvratilo i mlade.
Evropski parlament je sedam dana prije toga glasao protiv rezolucije na istu temu nakon što su desničarski zastupnici izglasali amandmane radi razlikovanja tradicionalnih duhanskih proizvoda i elektronskih uređaja. Parlamentarna rezolucija bi imala samo simboličku vrijednost.
‘Najveći zdravstveni rizik u EU’
Evropska komisija je predložila izmjene trenutnih smjernica iz 2009. s obzirom na činjenicu da svake godine oko 700.000 ljudi izgubi živote zbog uživanja duhana, rekao je novi evropski povjerenik za zdravstvo Oliver Varhelyi uoči glasanja.
“To je najveći zdravstveni rizik u Evropskoj uniji, koji se može izbjeći”, naglasio je Varhelyi.
Procjenjuje se da konzumacija duhanskih proizvoda svake godine ubija više od osam miliona ljudi u svijetu, uključujući 1,3 miliona nepušača koji su izloženi pasivnom pušenju, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Prema evropskim brojkama, četvrtina smrti od raka u Uniji, na Islandu i u Norveškoj može se pripisati pušenju, što duhan čini vodećim faktorom rizika za rak.
Međutim, za javnozdravstvene politike nadležne su zemlje članice, što znači da nove preporuke nisu obvezujuće te da ih članice mogu, ali ne moraju implementirati.
Evropska komisija je u okviru evropskog plana za borbu protiv raka odlučila stvoriti “generaciju bez duhana”, odnosno da do 2024. manje od pet posto stanovništva Unije koristi duhanske proizvode. Osim toga, EU je izdvojio značajna sredstva kako bi zemlje članice podržao u implementaciji tih mjera.
Programom EU4Health dodijeljeno je 16 miliona eura za promovisanje politika protiv pušenja, a programom Horizon 80 miliona eura za istraživanje načina suzbijanja korištenja duhana i sprečavanja ovisnosti.
Velike razlike širom EU-a u borbi protiv pušenja
Podaci koje je iz više od 40 zemalja prikupio Smoke Free Partnership, evropska koalicija nevladinih organizacija za suzbijanje duhanskih proizvoda, pokazuju da je 2022. više od pola zemalja u Evropi imalo “dobre” ili “vrlo dobre” mjere za zaštitu građana od pasivnog pušenja.
Pojedine evropske zemlje su zabranile pušenje u blizini škola, ispred radnih mjesta ili na sportskim stadionima, no Švedska je jedina evropska zemlja koja je u potpunosti zabranila pušenje u restoranima i na terasama kafića.
U Švedskoj je broj pušača nizak uglavnom zbog tradicionalnog “snusa”, proizvoda od izgnječenog duhana koji se stavlja ispod usne i koji se smatra manje štetnim od pušenja jer škodi isključivo korisniku.
Prema posljednjim podacima, 22 posto Šveđana i deset posto Šveđanki svakodnevno koristi snus.
Snus bez duhana, no s dodanim nikotinom, dostupan je od 2014. i postao je izuzetno popularan, a naročito među mladima, te mu se često dodaju razni okusi. Budući da službeno nije duhanski proizvod, nije zabranjen u Evropskoj uniji iako postoje određene zabrane na nacionalnim nivoima.
Velike multinacionalne duhanske kompanije bore se za to da se proizvod ne proglasi nezakonitim izvan Švedske.
Niski porezi, visok broj pušača?
Porezi na duhanske proizvode, također, variraju među državama članicama, što izravno utječe na cijene i konzumaciju.
Naprimjer, u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, koja je bila članica EU-a do 2020, porezi su veoma visoki, što je doprinijelo značajnom smanjenju stope pušenja dok su u drugim zemljama, poput Poljske, porezi niži, a konzumacija je i dalje na visokim nivoima.
Bugarska se nalazi među prvih deset zemalja u svijetu kada je riječ o pušenju te ima najjeftinije cigarete u Evropskoj uniji, rekao je Dimitar Sabev iz Ekonomskog istraživačkog instituta Bugarske akademije nauke dok je predstavljao nedavnu studiju izrađenu u saradnji s Bečkim institutom za međunarodna ekonomska istraživanja.
“Naše simulacije su pokazale da će pušenje u Bugarskoj, u smislu postotka stanovništva, nastaviti rasti ako se zadrži trenutni model oporezivanja cigareta”, istakao je stručnjak.
Prema Pavelu Antonovu iz BlueLinka, mreže građanskih inicijativa, tehnički ministar finansija u Bugarskoj “uključio je podizanje poreza u predloženi plan” borbe protiv pušenja.
Slovenija već slijedi mnoge preporuke Unije kada je riječ o suzbijanju pasivnog pušenja, rekla je ministrica zdravstva Valentina Prevolnik Rupel.
Strožija pravila će stupiti na snagu iduće godine poput zabrane elektronskih cigareta s okusom i grijanih duhanskih proizvoda kao i zatvaranje pušačkih prostora u zatvorenim javnim i radnim mjestima do kraja 2025.
Nacionalni institut za javno zdravstvo procjenjuje da bi značajno povećanje cijene duhanskih proizvoda, također, doprinijelo smanjenju pušenja s obzirom na to da su finansijski razlozi najvažniji faktor u donošenju odluke o prestanku pušenja, osim brige za zdravlje.
U Hrvatskoj je u postupku izglasavanje novog zakona koji će grijane duhanske proizvode dodati na postojeću zabranu za pušenje u zatvorenim prostorima. Novi zakon, također, zabranjuje pušenje na otvorenom, unutar 20 metara od ulaza u zdravstvenu ili obrazovnu ustanovu.
Za sada nema planova da se zabrana pušenja proširi na druga otvorena javna mjesta. Zabrana pušenja na terasama kafića vjerovatno bi naišla na velik otpor ugostitelja i njihovih gostiju. Ispijanje kafe jedan je od najdražih društvenih običaja koji je za mnoge Hrvate nezamisliv bez cigarete. Uprkos raznim kampanjama protiv pušenja i povećanjem poreza na duhanske proizvode, pušenje je i dalje popularna navika među hrvatskim stanovništvom.
U Rumuniji, gdje u prosjeku puši 34 posto stanovništva, pušenje je zabranjeno u svim zatvorenim javnim prostorima, javnom prijevozu i igralištima. Zakonom je zabranjeno pušenje bilo koje vrste za učenike i studente u obrazovnim ustanovama kao i prodaja duhanskih proizvoda maloljetnicima.
Prema istraživanju iz 2022, 40 posto rumunskih srednjoškolaca je u svom životu pušilo najmanje jednu cigaretu.
Izvan Unije
Od 13. decembra bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine uvodi strogu zabranu pušenja u zatvorenim javnim mjestima. Od januara 2025. cijena cigareta i duhanskih proizvoda će porasti zbog povećanja poreza u okviru strategije za suzbijanje konzumacije duhana finansijskim pritiskom.
S druge, pak, strane, u drugom entitetu, Republici Srpskoj, pušenje je dozvoljeno na većini mjesta iako se povremeno raspravlja o izmjeni zakonodavstva.
Albanija je povećala akcize na duhanske proizvode u januaru 2023. U pokušaju da dodatno poboljša zdravstvenu zaštitu od duhanskih proizvoda, albansko povjerenstvo za evropska pitanja je ljetos predložilo izmjene postojećeg zakona protiv pušenja. Svrha je postrožiti kazne za one koji prodaju ili nude duhanske proizvode mlađima od 18 godina te zabraniti prodaju elektronskih cigareta, nargila i sličnih proizvoda.
Konzumacija duhana u Evropskoj uniji se smanjila u proteklih nekoliko decenija, no brzina tog pada se razlikuje od zemlje do zemlje.
Prema nedavnom istraživanju Eurobarometra o stavovima Evropljana spram duhanskih proizvoda, gotovo četvrtina stanovništva Evropske unije (24 posto) puši, što predstavlja pad od jednog postotnog boda u odnosu na istraživanje iz 2020, no omjeri se značajno razlikuju u pojedinim zemljama.
Pri vrhu su Bugarska s 37 posto, Grčka s 36 i Hrvatska s 35 posto dok su na dnu Švedska s osam i Nizozemska s 11 posto.
Uprkos sve većem uspjehu elektronskih cigareta, koje posebno koriste mladi u dobi između 15 i 39 godina, cigarete u kutijama i dalje su najpopularnije. Prosječna konzumacija je ostala ista kao i 2020, odnosno 14 cigareta na dan.
“S obzirom na ekstenzivno reklamiranje elektronskih cigareta kao zdravije alternative konvencionalnom pušenju, postale su popularne među ljudima koji pokušavaju prestati pušiti”, rekao je Josef Hamoud s Njemačkog univerziteta medicinskog centra Goettingen, vodeći autor studije o dvojnom korištenju elektronskih i konvencionalnih cigareta.
“I dalje postoji mnogo toga što ne znamo o dugoročnim zdravstvenim učincima elektronskih cigareta”, objasnio je.
Neke su zemlje odlučile u potpunosti zabraniti ili elektronske cigarete, cigarete za jednokratnu upotrebu ili one s okusima namijenjenima djeci.
Početkom novembra Nizozemski je sud potvrdio Vladinu zabranu okusa za elektronske cigarete bez duhana na temelju toga što podstiču mlade na pušenje. Sud u Hagu presudio je protiv duhanskog giganta British American Tobaccoa. Zakon o zabrani okusa je na snazi od 1. januara 2024.
S obzirom na masovne smrti koje uzrokuju duhanski proizvodi, mnogi medicinski istraživači su zatražili da elektronske cigarete ostanu dozvoljene kao alat za prestanak pušenja, no da se istovremeno čini sve moguće kako bi se spriječilo da mladi počnu pušiti.