Stranci u Hrvatskoj će biti u evidenciji nezaposlenih i primati naknadu

Strani radnici s radnom dozvolom, koji prekinu radni odnos, moći će se upisati u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i imat će pravo na naknadu za nezaposlenost, proizlazi iz izmjena Zakona o tržištu rada, o kojima je raspravljao Hrvatski sabor.

„Prvi put moći će se upisati u evidenciju nezaposlenih. Ideja je da im se odmah ponudi posao, da odmah pronađu novo radno mjesto i da se ne moraju po sili zakona vraćati u svoje države”, kazao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske.

Nakon što im istekne dozvola privremenog boravka stranci više neće imati pravo na naknadu, pojasnio je, predstavljajući zakonske izmjene.

“Ključno je da tim osobama omogućimo ulazak u evidenciju, ne da bi bili na naknadi nego da im ponudimo novo radno mjesto budući da vapimo za tim ljudima. Većinom je riječ o deficitarnim zanimanjima”, dodao je.

Odbacio je pritom tvrdnje zastupnice Dalije Orešković da su strani radnici samo niskokvalificirana radna snaga, dodavši da ih je većina srednje kvalificirana, a ima i visoko kvalificiranih, prenosi Hina.

Rast BDP-a od jednog postotnog boda znači minimalno 20.000 novih radnih mjesta, kazao je Vidiš na kritike zastupnika Mire Bulja (Most) da Hrvatska bez ograničenja uvozi stranu radnu snagu dok mladi obrazovani odlaze.

Opozicija: Nedovoljno povećana naknada u vrijeme nezaposlenosti

Zakonom o strancima, najavio je Vidiš, uvest će se obavezan udio hrvatskih državljana i kod deficitarnih zanimanja na nivou kompanija.

Također, izmjenama Zakona o tržištu rada naknada se tokom nezaposlenosti u periodu od 91 do 180 dana podiže s 30 na 35 posto osnovice. “Odlučili smo povećati adekvatnost naknade. Smatramo da, iako bilježimo rekordno nisku nezaposlenost, treba voditi računa o materijalnom položaju nezaposlenih”, poručio je Vidiš.

Naknada bi, ističe, trebala privući nezaposlene osobe u evidenciji i kroz strukturirani način nalaženja posla dugoročno im omogućiti da kraće budu nezaposleni te imaju više vremena naći posao.

„Povećanje naknade s 30 na 35 posto osnovice neće se značajnije odraziti na život nezaposlene osobe, jer prosjek naknade iznosi oko 400 eura, što je nedostatno s obzirom na galopirajuće cijene”, ocijenila je zastupnica Irena Dragić (SDP).

Jeleni Miloš (Možemo!) neprihvatljivo je što bivši ministar Vili Beroš ima pravo na naknadu šest plus šest, iako je otkaz dobio zbog teških optužbi za korupciju, a oni koji su izgubili posao sporazumnim otkazom, često pod pritiskom poslodavaca, nemaju pravo na naknadu za nezaposlenost.

Novina u zakonu je i da se za mlade smanjuje potrebno vrijeme provedeno u radnom odnosu na šest mjeseci u dvije godine kako bi ostvarili pravo na naknadu te učenička satnica izjednačava s onom studentskom.

Ukida se mjera ‘stalni sezonac’

Osim toga, nezaposleni uključeni u obrazovanje moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju, koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također, naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka.

Mjeru aktivne politike zapošljavanja “stalni sezonac” Vlada je odlučila prekinuti jer, kako je kazao Vidiš, u trenutku kada je rekordno niska nezaposlenost maksimalno treba iskoristiti novi institut, mogućnost da stalni sezonac potpiše ugovor na neodređeno i izvan sezone radi na drugim radnim mjestima.

U oktobru ove godine u evidenciji nezaposlenih bilo je 86.000 osoba, a 20 posto ih je ostvarilo naknadu za nezaposlenost. To znači da su minimalno radili devet mjeseci u posljednje dvije godine, naveo je Vidiš.

Opozicija je u raspravi, među ostalim, upozorila na neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, predložila da osobama koja ide u samozapošljavanje naknada ostane još godinu dana te je istaknuta važnost kontinuirane prekvalifikacije i cjeloživotnog obrazovanja.