Šest pitanja o sirijskoj Golanskoj visoravni i tampon zoni koju je okupirao Izrael

Nakon što su sirijske opozicione frakcije u nedjelju svrgnule režim Bashara al-Assada, Izrael je preuzeo inicijativu za proširenje svoje okupacije Golanske visoravni i izvršio prodor u graničnu tampon zonu.

Po riječima premijera Benjamina Netanyahua, Izrael je proglasio „urušavanje“ Sporazuma o razdvajanju iz 1974. godine, na temelju kojeg je ova zona uspostavljena.

Posljednjih dana Izrael je rasporedio veliki broj snaga duž granice kako bi spriječio sirijsku opoziciju da do nje dođe, a kao razlog „urušavanja sporazuma“ naveo povlačenje sirijskih vojnika s njihovih položaja, piše Anadolija.

„Radimo prvenstveno na zaštiti naših granica. Sporazum o razdvajanju je urušen onog trenutka kada su sirijski vojnici napustili svoje položaje“, rekao je Netanyahu.

U svom obraćanju na hebrejskom jeziku, Netanyahu je rekao: „Naložio sam vojsci da zauzme tampon zonu i područje do nje. Nećemo dozvoliti da se ijedna neprijateljska sila učvrsti na našim granicama.“

Međutim, u svojom obrazloženju na engleskom jeziku, Netanyahu je spomenuo privremeno prisustvo, a ne okupaciju: „Sinoć je sporazum urušen jer je sirijska vojska napustila svoje položaje. Izdali smo naredbe vojsci da zauzme te položaje kako bismo osigurali da se nijedna neprijateljska sila ne pozicionira u blizini izraelskih granica. Ovo je privremena odbrambena mjera dok se ne postigne odgovarajući dogovor.“

Kakav je sporazum iz 1974?

U Ženevi je 31. maja 1974. godine potpisan Sporazum o razdvajanju snaga između Sirije i Izraela u prisustvu predstavnika Ujedinjenih naroda, Sovjetskog Saveza (bivšeg) i Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj sporazum je formalno okončao Oktobarski rat 1973. i period iscrpljujućih sukoba na sirijskom frontu.

Sporazumom su uspostavljene dvije linije razdvajanja, izraelska (plava) i sirijska (crvena), sa tampon zonom između njih.

Za nadzor primjene sporazuma u tampon zoni zadužene su Posmatračke snage UN-a (UNDOF), pri čemu je ta zona pod suverenitetom Sirije.

Sporazumom je, također, predviđeno da UNDOF održava prekid vatre, prati da li se Sporazum striktno poštuje i radi prema protokolu koji mu je dat u vezi s područjima razdvajanja i razgraničenja.

„U obavljanju svoje misije (snage UN-a) pridržavat će se važećih sirijskih zakona i propisa te neće ometati rad lokalnih civilnih vlasti.“

Također, „uživat će ​​slobodu kretanja, komunikacije i druge olakšice neophodne za njihovu misiju, bit će mobilne i opremljene ličnim oružjem koje će koristiti isključivo u samoodbrani“.

„Posmatračke snage UN-a bit će pod nadležnošću Vijeća sigurnosti, obavljat će kontrole u skladu sa Sporazumom i podnositi izvještaje stranama redovno, najmanje jednom u petnaest dana.“

Koji je sastav međunarodnih snaga?

Prema internetskoj stranici UNDOF-a, u augustu 2024. godine ove snage brojale su 1.309 članova, od kojih je 1.117 vojnika, 59 oficira i 133 civila.

Deset zemalja koje daju najveći doprinos ovim snagama su: Nepal (451), Urugvaj (211), Indija (201), Fidži (149), Kazahstan (140), Gana (5), Butan (4), Češka Republika (4), Irska (4) i Zambija (3).

Šta je tampon zona?

Tampon zona je, prema sajtu UNDOF-a, „dužine više od 75 kilometara, a širina se kreće od oko deset kilometara u središnjem dijelu do 200 metara na krajnjem jugu“.

Navedeno je da je područje planinsko, na sjeveru dominira planina Hermon s nadmorskom visinom od 2.814 metara.

Sa svake strane tampon zone nalazi se granična zona. U tim zonama imaju tri područja: područje od 0 do 10 kilometara od tampon zone, područje od 10 do 20 kilometara od tampon zone i područje od 20 do 25 kilometara od tampon zone, navodi se na sajtu.

Snage UN-a za nadzor primirja na Golanu stalno vrše kontrolu i nadzor ovih zona kako bi se osiguralo poštivanje dogovorenih ograničenja u vezi s oružjem i snagama.

„Vladine i policijske snage ostaju pod jurisdikcijom domaćinske države, uprkos prisustvu različitih naoružanih grupa unutar ove zone“, navodi se na sajtu UN-ovih snaga.

Da li tampon zona uključuje sirijska sela?

Prema mapi objavljenoj na sajtu UN-ovih snaga, „u tampon zoni je mnogo sela, od kojih su najistaknutija: Taranya, Jubata al-Khashab, Ovaniya, Al-Baath, Al-Hamidiya, Al-Qunaitra, Bir Ajam, Bariqa, Al-Asbah, Al-Rafeed, Al-Samdaniya i Al-Qahtaniya“.

Izraelska vojska je u nedjelju upozorila stanovnike sela Ovania, Al-Quneitra, Al-Hamidiya, Al-Samdaniya i Al-Qahtaniya da ne napuštaju svoje domove nakon što je objavila prisustvo svojih vojnika u tim područjima.

Ko su stanovnici Golana?

Izrael je okupirao sirijsku Golansku visoravan u ratu 5. juna 1967. godine, a kasnije je proglasio njenu aneksiju, što je korak koji međunarodna zajednica nije priznala.

Prema podacima Sirijskog ministarstva vanjskih poslova, navedenih na njegovoj interentskoj stranici, površina okupirane Golanske visoravni iznosi 1.150 kvadratnih kilometara, a uključuje 137 sela i 112 farmi, kao i gradove Al-Quneitra i Fiq.

Također je navedeno da je na Golanu izgrađeno 45 naselja na ruševinama sirijskih arapskih sela koja je uništio Izrael.

Izraelski Knesset je 14. decembra 1981. usvojio takozvani Zakon o Golanu, kojim je Izraelu pripojena okupirana teritorija, a prema kojem su „Golanu nametnuti izraelski zakon, sudstvo i administracija“.

Međutim, Vijeće sigurnosti UN-a je 17. decembra 1981. godine brzo odgovorilo na ovaj potez izdavanjem Rezolucije 497, kojom je potvrđeno da je odluka Izraela o aneksiji Golana „nevažeća i bez pravnog dejstva na međunarodnom nivou“ te je pozvan Tel Aviv da poništi tu odluku.

Američki predsjednik Donald Trump je 25. marta 2019. godine potpisao dekret kojim su Sjedinjene Američke Države priznale okupiranu Golansku visoravan kao dio Izraela, njihovog saveznika.

Stanovništvo okupirane sirijske Golanske visoravni procjenjuje se na oko 40 hiljada, od kojih su više od polovine Druzi, a ostatak izraelski doseljenici.

Veliki broj Druza odbijaju služenje izraelskoj vojsci.

Kakav je značaj Golana za Izrael?

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova na svojoj internetskoj stranici navodi da je „strateški značaj ovog područja u njegovoj lokaciji budući da gleda na izraelsko područje Galileje i snabdijeva Galilejsko jezero, koje je glavni izvor pitke vode za Izrael, odnosno, trećine potrebne količine vode“.

U studiji jednog izraelskog instituta objavljenoj 2019. godine navodi se da „ova strateška visoravan pruža neprocjenjive odbrambene prednosti i pojačava izraelsku odbrambenu moć“.

Navodi se i to da je „Golanska visoravan stjenovito područje čija se visina uglavnom kreće između 1.000 i 1.200 metara, ukupne površine 1.800 kvadratnih kilometara, na sjeveroistoku Izraela; na zapadu graniči s rijekom Jordan i Galilejskim jezerom, na jugu s rijekom Jermuk, a na istoku sa slivnim područjem“.

„Planina Hermon predstavlja sjevernu granicu ove visoravni te je odlična za nadgledanje cijelog područja, uključujuči Damask – koji je udaljen samo 60 kilometara istočno – i zaljev Haifa uz Sredozemno more zapadno. Golanska visoravan omogućava kontrolu nad dolinom rijeke Jordan, zatim izraelskom Galilejom zapadno od nje i putevima ka Damasku istočno od nje”, prema institutu.

Dodaje se: „Izraelska kontrola nad jednim od vrhova planine Hermon na sjeveru Golanske visoravni također mu pruža nevjerovatne mogućnosti u prikupljanju obavještajnih informacija jer omogućava upotrebu elektronskog nadzora duboko unutar sirijske teritorije, što omogućava da Izrael bude upozoren na vrijeme u slučaju prijetnje od napada.“

Institut navodi da „blizina Golanske visoravni Damasku ima ogromnu vrijednost za odvraćanje jer je glavni grad, centar sirijskog režima, na dohvat izraelske vojne sile“.