Stručnjaci o Trumpovim prijetnjama: Masovne deportacije su finansijska i logistička noćna mora
Trumpov plan za masovne deportacije ilegalnih migranata nailazi na brojne prepreke, uključujući ustavne zahtjeve i ekonomske troškove.
Donald Trump je obećao da će već prvog dana svog predsjedničkog mandata pokrenuti najveću operaciju deportacije ilegalnih migranata u historiji SAD-a. Nije to, međutim, tako jednostavno.
“Retorika je jedna stvar”, rekao je Stephen Yale-Loehr, profesor migracijskog prava na Univerzitetu Cornell. “Stvarna implementacija je nešto drugo.”
Nastavite čitati
list of 4 itemsTrump grmi, karavani prolaze
Izrael i ICC: Odgovor pravnog stručnjaka Washington Postu
‘Projekt 2025’: Stvaranje vojske apsolutnih Trumpovih lojalista
“Ustav predviđa određeni postupak za sve u zemlji, a ne samo za građane SAD-a, tako da Trump ne može okupiti ljude i poslati ih iz zemlje idući dan”, rekao je Yale-Loehr za AFP. “Na našim migracijskim sudovima već postoji zaostatak od najmanje 3,6 miliona predmeta.”
Osim pravnih i humanitarnih pitanja, masovna deportacija miliona ljudi iziskivala bi goleme proračunske i ekonomske troškove i bila bi logistička noćna mora.
Aaron Reichlin-Melnick, viši saradnik u Američkom imigracijskom vijeću (AIC), rekao je kako se procjenjuje da trenutno ima 13 do 15 miliona ilegalnih imigranata u Sjedinjenim Američkim Državama, a stvarnost masovne deportacije je komplicirana.
“Predsjednik može značajno pojačati implementaciju migracijskih mjera, ali Sjedinjene Američke Države trenutno nemaju sposobnost okupiti i deportirati milione ljudi”, rekao je Reichlin-Melnick za AFP.
“To bi zahtijevalo zapošljavanje desetaka hiljada novih agenata i osoblja i zahtijevalo bi od Sjedinjenih Američkih Država da izgrade stotine novih pritvorskih centara i stotine novih sudnica.”
Reichlin-Melnick je rekao da nije jasno hoće li Kongres biti spreman potrošiti novac koji bi bio potreban za deportaciju miliona ljudi.
“To bi zahtijevalo da Kongres administraciji da desetke milijardi, ako ne i stotine milijardi dolara”, rekao je.
Ekonomski efekat
Masovno protjerivanje bi, također, imalo značajan utjecaj na američku ekonomiju, posebno na građevinski, poljoprivredni i ugostiteljski sektor.
“Useljenici ‘bez papira’ ključan su dio američke ekonomije”, rekao je Reichlin-Melnick.
“Ako ti ljudi napuste radna mjesta iz straha ili zato što su deportovani, to će uzrokovati vrlo značajan nedostatak radne snage i rast inflacije te rast cijene robe”, rekao je.
Studija AIC-a pokazala je da bi masovna deportacija smanjila američki bruto domaći proizvod (BDP) za 4,2 do 6,8 posto i smanjila savezne, državne i lokalne porezne prihode.
Reichlin-Melnick smatra da prva stvar koja će se dogoditi s Trumpom na vlasti, koji je antiimigrantsku retoriku učinio središnjom temom svoje kampanje protiv potpredsjednice Kamale Harris, bit će ograničenja legalne migracije.
“To je bila zabrana muslimanima, ili zabrana putovanja iz njegovog prvog mandata”, rekao je. “Uz zabrane putovanja, vjerovatno bismo vidjeli dodatna uskraćivanja viza.”
Trump je, također, obećao da će odmah prekinuti humanitarni program ulaska, koji je omogućio građanima Kube, Haitija, Nikaragve i Venezuele da se legalno nasele u Sjedinjenim Američkim Državama.
“I kao što smo vidjeli u prvom mandatu, njegova je administracija vrlo voljna izbaciti stotine hiljada ljudi iz pravnog statusa”, kazao je Reichlin-Melnick.
Osim dovršetka zida duž američko-meksičke granice, bivši republikanski predsjednik je, također, predložio da američke trupe imaju veću ulogu u nadzoru granice.