Trump bi mogao podržati napad Izraela na iranska nuklearna postrojenja

Piše: Ghazal Aryahi

U jeku nezapamćene eskalacije između Irana i njegovih saveznika s Izraelom, te nakon što je reformistički predsjednik Masoud Pezeshkian preuzeo predsjedničku dužnost u Iranu prije samo tri mjeseca i razgovora o ponovnim pregovorima sa Zapadom, povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) predstavlja događaj koji izaziva brojne polemike, pogotovo ako se uzme u obzir utjecaj koji su njegove ranije politike imale na odnose između SAD-a i Irana, ali i napetosti u regiji koje su obilježile njegov mandat.

Trumpov predsjednički mandat obilježila je nezapamćena eskalacija s Iranom, počevši od povlačenja SAD-a iz nuklearnog sporazuma 2018. godine, nametanja strogih ekonomskih sankcija poznatih kao “maksimalni pritisak”, pa sve do vojnih napetosti koje su kulminirale atentatom na Qassema Soleimanija, komandanta snaga Quds, specijalne jedinice Iranske revolucionarne garde.

Danas, nakon što je Trump proglašen pobjednikom američkih predsjedničkih izbora u SAD-u, iranski i međunarodni krugovi pitaju se kako će to utjecati na budućnost američko-iranskih odnosa, te na ponovne šanse za izbijanje sukoba ili vraćanje za pregovarački sto, posebno u trenutku kada je iranska valuta na najnižem nivou, dok se ekonomska kriza nadvija nad zemljom.

Slabljenje utjecaja

Profesor međunarodnih odnosa Javad Heirannia objasnio je da će, nakon Trumpovog dolaska na vlast, izraelski premijer Benjamin Netanyahu imati veću slobodu djelovanja kako bi u regiji uspostavio sistem koji SAD i Izrael preferiraju. Time će se ubrzati i uspostavljanje američko-izraelskog poretka u regiji, s naglaskom na slabljenje Irana i osovine otpora.

Dodao je, u intervjuu za Al Jazeeru, da Trump ne vjeruje u dvodržavno rješenje, a slabljenje iranskih saveznika u regiji smatrat će lakšim putem za uspostavljanje sistema koji priželjkuju on i Izrael. Predviđa da bi Netanyahu mogao iskoristiti ovu priliku da oslabi pokret Hamas i nametne svoje uvjete Libanu, pogotovo nakon što je smijenio svog ministra odbrane Yoava Gallanta, dodatno utirući put za postizanje ovog cilja.

Heirannia nastavlja da će Izrael – uz uvjete iz Rezolucije 1701 koji se tiču Hezbollaha u Libanu – dolaskom Trumpa na vlast lakše osigurati sprečavanje ponovnog naoružavanja Hezbollaha.

Što se tiče mogućeg iranskog odgovora Izraelu, očekuje da će Trump podržati napad Izraela na iranska nuklearna postrojenja, budući da je to ranije otvoreno izjavio i zato što je izrazio nezadovoljstvo zbog pritiska aktuelnog američkog predsjednika Joea Bidena na Netanyahua da ne napada iranska nuklearna postrojenja.

Izjavu Irana da mu je svejedno ko će biti predsjednik SAD-a, profesor međunarodnih odnosa opisao je kao ”nepreciznu”, budući da će s dolaskom Trumpa na vlast ekonomski pritisak na Iran biti sve teži, posebno u smislu zaobilaženja sankcija. Trump neće dopustiti Iranu da tako lako prodaje naftu Kini i vršit će pritisak na Kinu po tom pitanju, smatra Heirannia.

Nastavio je objašnjavajući da će Trump vjerovatno prvo pokušati zatvoriti kanale prodaje iranske nafte Kini kako bi dodatno oslabio Iran, a potom će otvoriti pitanje pregovora, bez obzira na razgovore koji bi mogli prethoditi tom potezu.

Osvrnuo se i na raniju izjavu iranskog ministra vanjskih poslova Abbas Araghchija kada je rekao da nije važno ko će biti predsjednik SAD-a i da će Iran pregovarati u skladu sa svojim interesima. Smatra da takve izjave pokazuju da je Iran spreman pregovarati s Trumpom, te da pitanje ”zabrane” pregovora više ne postoji. Skrenuo je pažnju kako treba imati na umu da pregovori s Trumpom neće biti ograničeni samo na nuklearni dosje, već će uključivati i regionalnu politiku Irana te pitanje raketa.

Povratak neće imati utjecaja

Govoreći o regionalnim pitanjima, Heirannia smatra da se arapske zemlje Zaljeva neće slagati s Trumpom kao prije. Iskustva stečena iz njegovog prvog predsjedničkog mandata natjerala su te zemlje da nastoje izbjeći ulazak u direktni sukob između Irana i SAD-a, iako su sarađivale s Trumpom u nekim oblastima tokom njegovog prvog mandata. Te države sada žele ostvariti svoje razvojne planove i držati se podalje od ratova.

Fouad Izadi, profesor na Fakultetu svjetskih studija na Teheranskom univerzitetu, rekao je da su i Harris i Trump protiv Irana, prema tome, situacija za Iran neće biti drugačija. Govoreći za Al Jazeeru dodaje da podrška koju su demokrate pružile Izraelu pokazuje da izraelski utjecaj u SAD-u nadilazi stranačke razlike, te da, prema njegovom mišljenju, nećemo svjedočiti drugačijem odnosu Washingtona prema onome što se trenutno događa u regiji.

Što se tiče tvrdnji da je Biden olakšao Iranu ograničenu prodaju svoje nafte, odnosno da je donekle zažmirio na iranske naftne tankere, Izadi kaže da Biden to nije dopustio, već je Iran pronašao načine za zaobilaženje sankcija. Smatra da bi Trump mogao dodatno pritisnuti Iran da ograniči zaobilaženje sankcija, ali da Iran također ima vlastite načine za prodaju nafte.

Što se tiče pokušaja reformisitčke vlade u Iranu da oživi nuklearni sporazum, profesor smatra da se Trump neće vratiti nuklearnom sporazumu, budući da je upravo on bio taj koji se iz njega povukao, pogotovo ako se uzme u obzir da Trump bira članove svoje administracije iz redova radikalne desnice, koja je neprijateljski nastrojena prema Iranu. Međutim, odbacuje mogućnost da će u ovoj fazi doći do nekog značajnijeg vala novih sankcija Iranu.

Maksimalan pritisak

Istraživač u oblasti međunarodne sigurnosti Aref Dehghandar smatra da će Trumpov povratak u Bijelu kuću imati veliki utjecaj na sigurnosni i geopolitički poredak na Bliskom istoku. Trump će, prema njegovim riječima, nastojati ojačati položaj Izraela i desničarske vlade na čelu Netanyahuom, dajući im više slobode za djelovanje, s ciljem ubrzavanja tempa normalizacije odnosa između arapskih zemalja i Izraela.

Trump će, također, nastojati pojačati pritisak na iranske saveznike u regiji, poput Hezbollaha, Husa i frakcija otpora u Iraku, u nastojanju da se promijeni balans snaga u ratu u korist Izraela, te kako bi se učvrstio regionalni poredak u interesu njegovih tradicionalnih saveznika u regiji. Dehghandar dodaje da će Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Izrael igrati važnu ulogu u ovom procesu restrukturiranja regionalnog sistema.

Govoreći za Al Jazeeru, Dehghandar je dodao da su Trumpove politike obično nepredvidive i često su agresivnije od politika njegovih prethodnika, zbog čega će vjerovatno nastojati formirati regionalni savez protiv Irana i njegovih saveznika u regiji.

Dodao je da će se Trump vjerovatno ponovo vratiti politici ”maksimalnog pritiska” na Iran, pokušavajući mu nanijeti velike ekonomske udare kroz uvođenje specifičnih sankcija usmjerenih na glavne industrije u toj zemlji, poput nafte i petrohemije, ali i kroz ograničavanje međunarodnih bankovnih transakcija i pojačavanje pritiska na iranske trgovinske partnere s ciljem dobijanja značajnih ustupaka od Irana.

Istraživač smatra da uspjeh ili neuspjeh ove politike u velikoj mjeri zavisi od toga koliko je Iran spreman za ovakve uslove, ali i od njegove sposobnosti da iskoristi ranija iskustva da zaobiđe sankcije i neutralizira njihov utjecaj.

Što se tiče nuklearnih pregovora, Dehghandar smatra da se, u kontekstu ranijih Trumpovih poteza, čini kako su i sami razgovori o nuklearnom sporazumu između Irana i Trumpove administracije izrazito teška stvar.

Obogaćivanje uranija

Dodao je da je normalno da će Trump pokušati ostvarit veće dobitke u nuklearnom dosjeu povećanjem ekonomskog i političkog pritiska na iranske saveznike u regiji, nametanjem trajnih ograničenja iranskom nuklearnom programu i širenjem opsega pregovora kako bi uključili vojna i regionalna pitanja.

Zaključio je da bi takvi potezi mogli dovesti do eskalacije tenzija u regiji i možda potaknuti Iran da poveća nivo obogaćivanja uranija i smanji saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju.

Iako Iran trenutno ne teži proizvodnji nuklearnog oružja, u skladu s fetvom (pravnom decizijom) vrhovnog vođe Alija Hamneija, koja zabranjuje proizvodnju i upotrebu nuklearnog oružja, Dehghandar je naglasio da, s obzirom na nove sigurnosne promjene u regiji te dinamiku pravnih tumačenja unutar šiitskog učenja i utjecaj faktora vremena, nije isključeno da bi Islamska Republika mogla preispitati svoju odbrambenu i nuklearnu doktrinu, naročito ako se pojačaju tenzije između Irana i Izraela i ako Trumpova neprijateljska politika prema Iranu eskalira.