Ankete javnog mnijenja potcijenile su nivo podrške Donaldu Trumpu na trećim uzastopnim američkim predsjedničkim izborima. Umjesto predviđene tijesne utrke s Kamalom Harris, republikanac je osvojio sve ‘swing’ države i uvjerljivo pobijedio.

Stručnjaci tvrde da anketari nisu uspjeli tačno predvidjeti utrke u saveznim državama u kojima su se rezultati značajno razlikovali od izbora 2020. godine, prenosi Hina.

“Nisu uspjeli pružiti bitne informacije da je Trump prodirao na sve strane”, rekao je Michael Bailey, profesor političkih nauka na Univerzitetu Georgetown.

Više od 90 posto američkih okruga glasalo je za republikanskog milijardera u većem broju nego 2020. godine, objavio je New York Times.

Ankete su predviđale nevjerovatno male razlike u utrkama u sedam ključnih država koje odlučuju o rezultatu američkih izbora. Predviđalo se da će Trump osvojiti pet od tih država s razlikom između jednog i tri postotna boda.

Bivši predsjednik, međutim, na dobrom je putu da pomete svih sedam saveznih država.

“Trump je, možda, bio blago potcijenjen, ali mislim da su ankete bile prilično dobre, kolektivno – ovo nije bio veliki promašaj”, rekao je Kyle Kondik, politički analitičar sa Univerziteta Virginija.

“Ankete su sugerisale da Trump ima pristojne šanse za pobjedu. I on je pobijedio”, dodao je.

Male margine

Učinak anketara pomno se pratio ove godine, nakon dva velika promašaja u nizu: nisu uspjeli predvidjeti Trumpovu pobjedu 2016. i precijenili su razliku kojom ga je predsjednik Joe Biden pobijedio 2020. godine.

“Trump je ovaj put potcijenjen za otprilike dva postotna boda” u ključnim državama, rekao je Pedro Azevedo, voditelj američkog istraživanja javnog mnijenja u AtlasIntelu.

U Pennsylvaniji je RealClearPolitics stavio republikanca u vodstvo za 0,4 postotna boda. Od srijede je već imao dva postotna boda prednosti.

Ankete su Trumpu u Sjevernoj Karolini predviđale prednost od 1,2 boda, a on je pobijedio s tri boda više od Harris.

U Wisconsinu je potpredsjednica dobila prednost od 0,4 boda, ali su rezultati pokazali da Trump vodi s 0,9 bodova.

Nedostaci statističkog prilagođavanja

Glavni problem postoji još od dolaska Trumpa na američku političku scenu prije desetak godina: dio njegovog biračkog tijela odbija sudjelovati u anketama, a kompanije nisu uspjele tačno izmjeriti njihov utjecaj.

U najnovijim anketama koje je proveo New York Times s koledžom Siena, “postojala je 16 posto veća vjerovatnoća da će odgovarati bijeli demokrati umjesto bijelih republikanaca”, napisao je analitičar podataka NYT-a i anketni guru Nate Cohn dva dana prije izbora.

Ta disproporcija porasla je tokom kampanje 2024, dodao je.

Iako su neki anketari pokušali nadoknaditi ove nedostatke statističkim prilagođavanjem, to očito nije bilo dovoljno.

“Očito su ankete značajno potcijenile Trumpov rast među hispanoameričkim biračima”, rekao je Azevedo, govoreći o Trumpovim pobjedama u Nevadi i Floridi koje su bile veće od očekivanih.

“To je bio slučaj i među bijelim biračima”, rekao je. Dodao je da je većina anketa očekivala da će Harris “poboljšati svoje rezultate” u ovoj demografskoj grupi, no Trump je nadmašio predviđanja u ruralnim područjima.

Iowa je bila izvrstan primjer za to. Prema anketi objavljenoj tri dana prije izbora, Harris je u repulikanskoj državi trebala pobijediti s tri postotna boda prednosti. Na kraju je Trump pobijedio s jasnom razlikom od 13 postotnih bodova, rekao je Azevedo.

J. Ann Selzer, autorica te netačne ankete u Iowi, rekla je da su razliku mogli napraviti birači koji su odlučivali u posljednji trenutak.

“Neodlučni su mogli izabrati Trumpa u posljednjim danima kampanje nakon što su anketiranja završila”, rekla je Selzer za list Des Moines Register.

“Ljudi koji su već glasali, ali su odlučili da neće reći našim anketarima za koga su glasali, mogli su dati Trumpu prednost”, dodala je.