Rusija se povlači iz CERN-a, najvećeg svjetskog naučnog projekta

Više decenija saradnje Rusije s Evropskom organizacijom za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi bliži se kraju, ističući pritom da su naučnici te evropske instituciju sarađivali s Rusijom i za vrijeme Hladnog rata.

Beate Heinemann, direktorica odjela za fiziku čestica u njemačkom istraživačkom centru Electron Synchrotron (DESY) u Hamburgu, rekla je za dpa da će povlačenje Rusije imati brojne negativne posljedice.

“To ne znači da će neka istraživanja zbog prekida saradnje biti nemoguća, ali bit će puno teže i sporije, bit će kašnjenja”, rekla je Jeinemann prenosi Hina.

CERN, utemeljen na vrhuncu Hladnog rata 1954. godine, jedna je od najvažnijih istraživačkih institucija za fiziku čestica i dom je najsnažnijeg ubrzivača čestica na svijetu.

Na istraživanjima u CERN-u radi više hiljada naučnika iz cijelog svijeta.

U projekte je bilo uključeno oko 1.000 naučnika iz Rusije, rekao je direktor istraživanja u CERN-u Joachim Mnich.

Istekao petogodišnji sporazum

“Prije odlaska, puno su pomogli u prenošenju svoje stručnosti, koliko god su mogli”, rekao je Mnich.

“Naučnici CERN-a su radili s Rusijom tokom Hladnog rata, potaknuti naučnom znatiželjom i u miroljubivom okruženju. Čini se da to više nije moguće, to je velika šteta”, rekao je Markus Klute, voditelj Instituta za eksperimentalnu fiziku čestica na Institutu za tehnologiju (KIT) u Karlsruheu.

CERN je u junu 2022. odlučio prekinuti sporazume o saradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini.

Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom je istekao 27. juna a s Rusijom istice 30. novembra.

Odlazak ruskih naučnika ozbiljno će utjecati na projekte CERN-a, uključujući eksperimente na Velikom hadronskom sudaraču (LHC), jer je Rusija činila 4,5 posto proračuna tih eksperimenata, tj. godišnje je pridonosila 2,3 miliona švicarskih franaka.