Rumunija i Bugarska od 2025. vjerovatno punopravne članice šengenskog prostora
Dvije zemlje, članice EU-a i NATO-a, djelomično su postale dio tog prostora u martu kada su im ukinute kontrole u zračnim i morskim lukama.
Rumunija i Bugarska bi od početka iduće godine trebale postati punopravne članice šengenskog prostora, objavila je u utorak komesarka Evropske komisije Ylva Johannson.
Dvije zemlje, članice EU-a i NATO-a, djelomično su postale dio tog prostora u martu kada su im ukinute kontrole u zračnim i morskim lukama.
Nastavite čitati
list of 4 itemsRusija obustavila isporuku plina Austriji
Moskva zaustavlja isporuku plina Austriji
Austrija produžila kontrolu na granicama sa Slovenijom i Mađarskom
Komesarka za unutrašnja pitanja Johannson je u Evropskom parlamentu u Strasbourgu potvrdila nedavnu najavu Mađarskog predsjedništva da će Rumuniji i Bugarskoj od 1. januara 2025. vjerovatno biti ukinute i kopnene kontrole, prenosi Hina.
„Uvjerena sam da će Rumunija i Bugarska od početka iduće godine imati sve pogodnosti šengenskog prostora”, rekla je Johansson.
Švedska političarka naglasila je da je to veliko postignuće jer pitanje proširenja šengenskog prostora pet godina nije bilo na agendi, a Hrvatska, Bugarska i Rumunija bile su „zapele u čekaonici” iako su bile spremne za pridruživanje. Hrvatska je punopravna članica postala 1. januara 2023. godine.
‘Ispunjavaju sve uslove za članstvo’
Johansson očekuje da će ministri odobriti punopravni ulazak dviju zemalja u šengenski prostor na Vijeću EU-a za pravosuđe i unutrašnje poslove u decembru u Budimpešti. Naglasila je da su to zaslužile i zbog konkretnih mjera uvedenih na vanjskim granicama EU-a, čime je broj ilegalnih migranata pao za 80 posto.
Rumunija i Bugarska nalaze se na važnim rutama za ilegalnu trgovinu oružjem, drogom i ljudima, no Evropska komisija ranije je rekla da je nakon detaljne istrage utvrdila da ispunjavaju sve uslove za članstvo u prostoru slobodnog putovanja. Ranije su se najviše tome protivile Nizozemska i Austrija.
Hrvatska zastupnica Sunčana Glavak u raspravi je rekla kako je puno pristupanje Rumunije i Bugarske „pitanje pravednosti” te „od strateške važnosti za EU”.
Naglasila je da je njihov put bio „dug i pun izazova, pa i onih političkih” te da su tehničke uslove ispunile još 2011. godine.
„Kao Hrvatica dobro razumijem što će to značiti za vaše građane”, rekla je zastupnica iz grupe Evropske narodne stranke.