Samit G20 u Brazilu: Šta je na dnevnom redu i zašto je važan

Čelnici najvećih svjetskih ekonomija okupljaju se u Brazilu, na samitu G20 koji je počeo u ponedjeljak.

Među istaknutim svjetskim čelnicima koji prisustvuju samitu su kineski predsjednik Xi Jinping i premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer. Ruski predsjednik Vladimir Putin neće prisustvovati skupu u Rio de Janeiru.

Dok svjetski čelnici raspravljaju o strategijama globalne politike, morat će uzeti u obzir izazove poput nove administracije Donalda Trumpa u Sjedinjenim Američkim Državama, rat Izraela protiv Gaze i rat u Ukrajini.

Šta je samit G20?

Grupa 20 (G20) je blok koji čini 19 najvećih svjetskih ekonomija i Evropske unije. Afrička unija se pridružila 2023. godine.

Zemlje članice su: Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Južna Koreja, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Španija je dio G20 kao stalni gost.

G20 je osnovan 1999. nakon brojnih ekonomskih kriza, uključujući azijsku finansijsku krizu 1997. godine.

Grupa se, od osnivanja, sastaje svake godine na godišnjem samitu. Indija je bila domaćin samita 2023. godine, dok je samit 2022. održan u Indoneziji.

Kada i gdje će biti održan samit?

Samit se održava u ponedjeljak i utorak u brazilskom obalnom gradu Rio de Janeiru.

Ko dolazi?

Samitu prisustvuju čelnici 19 zemalja članica, Evropske unije i Afričke unije.

Američki predsjednik Joe Biden prisustvovat će samitu posljednji put prije nego što odstupi s dužnosti 20. januara.

Indijski premijer Narendra Modi i kineski predsjednik Xi Jinping stigli su u ponedjeljak u Rio de Janeiro kako bi sudjelovali na samitu, prema medijskim izvještajima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan stigao je u nedjelju poslijepodne u Brazil, gdje se sastao s brazilskim ljevičarskim predsjednikom Luizom Inaciom Lulom da Silvom.

Meksička predsjednica Gloria Sheinbaum prvi put će sudjelovati na nekom međunarodnom samitu od preuzimanja dužnosti u oktobru. Sheinbaum se, između ostalog, zalaže za smanjenje izdataka za oružje.

Putin je 18. oktobra rekao da neće prisustvovati samitu jer bi njegovo prisustvo utjecalo na to da na samitu dominiraju “razgovori” o nalogu Međunarodnog krivičnog suda (ICC) za njegovo hapšenje zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini. Njegova objava uslijedila je nakon što je Ukrajina pozvala Brazil, koji je član ICC-a, da uhapsi Putina ukoliko dođe na samit, što je prijetnja koju je Putin odbacio.

Šta je ove godine na dnevnom redu?

Osim rasprava o makroekonomskim kretanjima, stručnjaci su predviđali da će fokus ovogodišnjeg samita biti na iskorjenjivanju gladi, što je prioritet Brazila, izvijestila je agencija Associated Press.

Brazil nastoji pokrenuti Globalni savez protiv gladi, sa socijalnim programima i mehanizmima finansiranja usmjerenim na rješavanje globalne nestašice hrane i zaliha.

Starmer će se na marginama samita sastati sa Xijem, navedeno je u saopćenju koje je njegov ured objavio u nedjelju.

Odnosi između Londona i Pekinga bili su zategnuti tokom protekle decenije, no izgleda da je Starmer sada fokusiran na jačanje trgovinskih veza kako bi potakao ekonomiju Ujedinjenog Kraljevstva usred dodatnih složenosti koje proizlaze iz potencijalnih američkih carina nakon što Trump preuzme dužnosnost i prilagođavanja nakon Brexita.

Očekuje se da će diskusije zakomplikovati i oštre promjene politike Washingtona pod Trumpovom vlašću, koji će preuzeti dužnost za devet sedmica. Trumpov stav o povećanju carina i postepenom ukidanju podrške SAD-a ratu u Ukrajini vjerovatno će dovesti u pitanje brojne međunarodne sporazume.

Kina će vjerovatno biti fokusirana na inicijativu Pojas i put, globalni infrastrukturni projekt koji je ključan za njenu ekonomsku strategiju. Međutim, odnosi Pekinga i Brazila su zategnuti nakon što je Brazil odlučio da se ne pridruži inicijativi. Uprkos tome, industrijska saradnja je, možda, još moguća, naročito jer je Xi zakazao državnu posjetu Braziliji.

Kina, koja je uspostavila bliske ekonomske veze s Rusijom, pozvala je na diplomatske pregovore o okončanju rata u Ukrajini. To je u skladu s Trumpovim pozivom na razgovore o okončanju rata.

Zašto je G20 važan?

Države članice G20 čine 85 posto svjetske ekonomije, prema podacima Svjetske banke.

Grupa je važna i zbog svoje široke zastupljenosti, za razliku od Grupe sedam (G7) koja je ograničena na bogatije nacije. Iako je nedavno uključivanje Afričke unije u G20 olakšalo njenu širu zastupljenost, pokazalo se da je teško postići konsenzus među tako raznolikom grupom.

Stručnjaci kažu i da je posljednjih godina oslabilo koordinisano djelovanje G20, naročito tokom pandemije COVID-19.

Prethodno je jedan od njenih najvećih uspjeha bilo upravljanje finansijskom krizom 2008. godine, dogovorom o poticajnim mjerama vrijednim četiri hiljade milijardi dolara, odbacivanjem trgovinskih prepreka i provođenjem reformi finansijskih sistema.

Osim toga, bilateralni sastanci na marginama samita su s vremena na vrijeme rezultirali značajnim međunarodnim sporazumima.

Na samitu 2023. pokrenut je ekonomski koridor Indija – Bliski Istok – Evropa, željeznička i lučka mreža koja povezuje Indiju s Evropom preko Bliskog Istoka. Neki ovu inicijativu vide kao značajan izazov za kinesku inicijativu Pojas i put.