Rusija pokreće ‘veliki’ napad na ukrajinsku energetsku infrastrukturu

Rusija je izvela veliki napad na ukrajinska energetska postrojenja i vojnu infrastrukuturu, javljaju ruske novinske agencije, pozivajući se na Ministarstvo odbrane.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedjelju je rekao da su ruske snage lansirale gotovo 120 projektila i 90 dronova u „velikom“ kombinovanom zračnom napadu, jednom od najvećih u gotovo trogodišnjem ratu.

U poruci koju je objavio na svom Telegram kanalu, Zelenski je dodao da su ukrajinske odbrambene snage oborile više od 140 ruskih projektila.

U ruskom napadu dronom na grad Nikolajev na jugu Ukrajine ubijeno je najmanje dvoje, a ranjeno šestero, uključujući i djecu, kazao je Zelenski, dodajući da su „sva područja“ ostala bez struje.

Hitna isključenja struje

Eksplozije su se čule širom Ukrajine u nedjelju, uključujući i glavni grad Kijev, ključnu luku na jugu Odesu i zapadne i centralne regije države, prema lokalnim izvještajima.

Ukrajinski energetski operater DTEK u nedjelju je najavio hitna isključenja struje u kijevskoj regiji i u dvije na istoku.

Ranije je ukrajinski ministar energetike German Galuščenko napisao na Telegramu da „je u toku veliki napad na naš energetski sistem“ i da ruske snage „napadaju postrojenja na proizvodnju i prijenos struje širom Ukrajine“.

Ruski napadi smanjili su ukrajinske kapacitete za proizvodnju električne energije od početka invazije punog obima Moskve na njenog susjeda u februaru 2022, što je dovelo do opetovanih hitnih isključenja struje i nestanaka struje širem zemlje.

Ukrajinski zvaničnici redovno su pozivali svoje zapadne saveznike da ojačaju protuzračnu obranu zemlje kako bi se suprotstavili napadima i omogućili popravke.

Ruski napad velikih razmjera uslijedio je u trenutku kada su ruske snage napredovale najbržim tempom od početka rata. Da bi povećala pritisak, Sjeverna Koreja poslala je hiljade vojnika u rusku regiju Kursk kako bi pomogli Moskvi u borbi protiv ukrajinskog upada koji je započeo u avgustu.

U subotu je Zelenski kazao da će njegova strana učiniti sve što je moguće da se rat završi u 2025. godini „diplomatskim putem“.

Razgovor Putina i Scholza

Njegovi su komentari uslijedili nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin održao prvi direktni razgovor u gotovo dvije godine s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, rekavši da bi se sporazum o okončanju rata trebao pozabaviti „temeljnim uzrocima“ sukoba koji, prema Putinovim riječima, uključuju širenje NATO-a.

Podrška ratom razorenoj Ukrajini također je upitna nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u.

Trump je prije izbora u više navrata doveo u pitanje količinu američkog novca potrošenog na vojnu pomoć Ukrajini. Novoizabrani potpredsjednik J.D. Vance nagovijestio je da bi Trumpova administracija mogla dati Rusiji da zadrži ukrajinsku teritoriju koju je zauzela na bojnom polju.

U međuvremenu, administracija američkog predsjednika Joea Bidena na odlasku obećala je pojačati svoju podršku Kijevu u preostalom vremenu na vlasti, a čelnici saveza G7 ponovo su potvrdili podršku Ukrajini „dokle god bude potrebno“.