Blinken dolazi u Evropu podržati Ukrajinu poslije izbora Trumpa
Blinken će se u srijedu sastati sa zvaničnicima NATO-a i Evropske unije da bi razgovarao o podršci Ukrajini u njenoj odbrani od ruske agresije.
Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Antony Blinken otputovao je danas za Brisel za hitne razgovore sa Evropljanima u nastojanu da ubrza dostavu pomoći Ukrajini prije preuzimanja dužnosti novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Blinken će se sutra sastati sa zvaničnicima NATO-a i Evropske unije da bi razgovarao o podršci Ukrajini u njenoj odbrani od ruske agresije, rekao je u saopštenju njegov glasnogovornik Matthew Miller.
Nastavite čitati
list of 4 itemsBlinken čestitao Dan državnosti BiH: SAD posvećen stabilnosti i prosperitetu BiH
SAD pojačava podršku Ukrajini usred neizvjesnosti oko Trumpovog stava
Blinken: Angažiranje Sjeverne Koreje u ukrajinskom sukobu zahtijeva čvrst odgovor
Blinkenov put jako liči na hitni odlazak u glavni grad Belgije, i sjedište institucija EU, dok je u pozadini zabrinutost Ukrajine i brojnih evropskih zemalja o trajanju američke podrške Kijevu poslije ponovnog izbora Trumpa 5. novembra, a na šta se se još dodaje i kriza u Njemačkoj, piše France Presse.
Bivši predsjednik SAD-a (2017-2021) koji preuzima svoj novi mandat u Bijeloj kući 20. januara, već radi na tim pitanjima, prenosi Beta.
Rat u Ukrajini treba okončati
Razgovarao je sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Prema listu Washington post razgovarao je i sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da traži od njega da ne izazove eskalaciju rata, informacija koju je međutim demantovao Kremlj, nazivajući to “čistom izmišljotinom”.
Donald Trump se također priprema, prema američkim medijima, imenovati utjecajnog republikanskog senatora Floride Marca Rubija za svog državnog sekretara. Rubio je nedavno ocijenio da treba “okončati rat u Ukrajini ” koji je prema njemu u “ćorskokaku”.
Trump je više puta rekao da može okončati rat u Ukrajini “za jedan dan” čak i prije nego što preuzme dužnost, ali nije nikad objasnio kako bi to učinio.
On jeste međutim doveo u pitanje desetke milijardi dolara koje je Washington potrošio na Ukrajinu, od toga više od 60 milijardi dolara u vojnoj pomoći, od ruske invazije u februaru 2022.
Odlazeći predsjednik Joe Biden prema tome želi ubrzati isporuku vojne pomoći Ukrajini i nastaviti uspostavljati mehanizme koje bi preuzeli Evropljani.
Pomoć
Od pomoći odobrene proljetos ostalo je da se raspodeli do 9,2 milijardi dolara. Od tog iznosa 7,1 milijarda dolara treba uzeti iz američkih zaliha oružja, a 2,1 milijardu za finansiranje ugovora za kupovinu oružja, prema Pentagonu.
Savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Jake Sullivan govorio je u nedjelju o iznosu od šest milijardi dolara i upozorio na rizike u slučaju prekida podrške SAD-a.
“Do kraja (odlazeće) administracije pokušat će da pošalju sve što je raspoloživo”, kao što su oklopna vozila i municija za lako naoružanje što je “potrebno Ukrajini a SAD imaju u velikim količinama”, rekao je za France Presse Mark Kansian, iz Centra za međunarodne i strateške studije u Washington.
U vrijeme kada je Berlin usred političke krize, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock upozorila je na rizik da Vladimir Putin iskoristi političku tranziciju u SAD-u da produbi svoju prednost u Ukrajini.
Posjeta Blinkena
Blinkenova posjeta se odvija u trenutku kada su tokom vikenda izvedeni masovni udari dronovima u Ukrajini, i kada se gomilaju hiljade sjevernokorejskih vojnika u ruskoj priobalnoj oblasti Kursk. Blinkenov prostor za manevrisanje je vrlo uzak, do 20. januara.
New York Times kaže da je Moskva poslala 50.000 vojnika, među kojima i vojnike iz Sjeverne Koreje u pokušaju da izbaci ukrajinske trupe koje tri mjeseca kontrolišu taj dio Kurske oblasti.
“Bez obzira na pristup koji će usvojiti američke vođe prema Ukrajini Evropa treba da se mobiliše i da preuzme vodstvo u naporima odbrane Ukrajine, rekla je nedavno Olena Prokopenko, iz njemačkog Marshall fonda, transatlantskog istraživačkog centra.
Ona je dodala da Trumpova pobjeda nažalost dolazi u najgorem mogućem trenutku kada je riječ o političkom i ekonomskom stanju Evrope i njenom kapacitetu brzog koordinisanja.