Globalni lideri u Bakuu traže rješenja za klimatske krize

Godišnji samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama COP29 počinje danas u Bakuu, prijestolnici Azerbejdžana i trajat će do 22. novembra, a okupit će lidere brojnih država, predstavnike biznisa i civilnog društva s ciljem da se ubrzaju akcije za rješavanje klimatske krize.

Uz ekstremne vremenske prilike u porastu i prosječne globalne temperature koje dostižu nivoe bez presedana, COP29 predstavlja ključnu platformu za napredna rješenja, piše Anadolija.

“COP29 će okupiti lidere iz vlada, biznisa i civilnog društva kako bi unaprijedili konkretna rješenja za odlučujuće pitanje našeg vremena”, napominju iz UN-a, naglašavajući potrebu za saradnjom u borbi protiv eskalacije utjecaja klimatskih promjena.

Primarni fokus ovogodišnje konferencije je klimatsko finansiranje. UN naglašava potrebu za hiljadama milijardi dolara kako bi se pomoglo državama u značajnom smanjenju emisija stakleničkih plinova uz izgradnju otpornosti na prijetnje uzrokovane klimom.

Među ključnim prioritetima COP29 je postizanje dogovora o izdvajanjima za borbu protiv klimatskih promjena, osiguravanje da svaka zemlja ima sredstva za preduzimanje mnogo snažnijih klimatskih akcija, smanjenje emisija gasova staklene bašte i izgradnja otpornih zajednica.

COP pokrenut prije gotovo 30 godina

Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP) održavaju se svake godine i predstavljaju svjetski multilateralni forum za donošenje odluka o akcijama za rješavanje klimatske krize.

Cilj samita COP je da se ograniče emisije ugljen-dioksida (CO2) i da se smanji nivo globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzija u odnosu na predindustrijski nivo, prenosi Tanjug.

Prva konferencija COP-a održana je u Berlinu 1995. godine i od tada je cilj da se pronađu načini za zaustavljanje klimatskih promjena i da se smanji globalno zagrijavanje.

Tokom prošlogodišnjeg samita u Dubaiju države su obećale da će utrostručiti kapacitet obnovljivih izvora energije do 2030. godine.

Na dosadašnjim konferencijama su, također, postignuti dogovori u vezi s klimatskim promjenama, a prvi je Protokol iz Kjota usvojen 1997. godine, kojim su se potpisnici obavezali na smanjenje efekata staklene bašte u periodu od 2008. do 2012. godine.

Na konferenciji COP21 postignut je međunarodni dogovor kojim je ograničeno globalno zagrijavanje na “znatno ispod dva Celzija stepena u odnosu na predindustrijske nivoe, uz napore da se ne prelazi granica od 1,5 stepeni.

U Parizu je 2015. godine dogovorena i finansijska pomoć za zemlje u razvoju kako bi se prilagodile klimatskim promjenama i ublažile njihove posljedice, a razvijene zemlje su obećale da će mobilisati 100 milijardi dolara godišnje do 2020. godine s ciljem povećanja tih sredstava u budućnosti.

Na samitu COP27 dogovorena je odluka o stvaranju posebnog fonda za zemlje koje su doživjele velike gubitke i štete usljed klimatskih promjena poput poplava, suša, uragana i drugih vremenskih nepogoda.

Azerbejdžan će ove godine predsjedavati samitom COP29, jer je rotirajuće predsjedavanje samitima UN-a o klimatskim promjenama prešlo na centralnu i istočnu Evropu, dok će naredne godine Brazil biti domaćin samita COP30.

Ovogodišnja konferencija u Bakuu najavljuje ponovni naglasak na obavezama koje se mogu preduzeti i inovativnim mehanizmima finansiranja za pokretanje globalnog napretka.