Kamala Harris kaže da je Iran ‘najveći protivnik’ SAD-a
Demokratska predsjednička kandidatkinja kaže da je sprječavanje Irana da nabavi nuklearno oružje jedan od njenih glavnih prioriteta.
Američka potpredsjednica Kamala Harris kazala je kako je Iran najveći neprijatelj Sjedinjenih Američkih Država, navodeći nedavni napad Teherana balističkim projektilima na Izrael kao primjer.
U intervjuu za televizijsku mrežu CBS, demokratska predsjednička kandidatkinja rekla je da je Iran “očit” odgovor na pitanje o državi koju smatra “najvećim protivnikom” SAD-a.
Nastavite čitati
list of 4 itemsŠta su rakete na čvrsta goriva i zašto ih Sjeverna Koreja razvija
Sjeverna Koreja potvrdila da je ispalila interkontinentalnu balističku raketu
Australija zbog kineskih raketnih testova jača proizvodnju projektila
“Iran ima američku krv na rukama – ovaj napad na Izrael, 200 balističkih projektila”, rekla je. “Ono što trebamo učiniti [je] osigurati da Iran nikada ne postigne kapacitete da postane nuklearna sila. To je jedan od mojih najvećih prioriteta.”
Odmazda za ubistvo lidera
Iran je prošle sedmice ispalio rakete na izraelske baze u napadu za koji je rekao da je bio osveta za ubistvo vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu, kao i za ubistvo vođe Hezbollaha Hassana Nasrallaha zajedno s iranskim generalom u Bejrutu.
Komentari Harris naglašavaju ponovno pojavljivanje Bliskog istoka kao glavne brige SAD-a usred širenja rata u Gazi. Posljednjih su godina američki zvaničnici gurali strateško takmičenje sa Kinom kao glavni vanjskopolitički prioritet Washingtona.
Godine 2022. Pentagon je označio Kinu kao “izazov za korak” za SAD, što znači da predstavlja dugoročni rizik.
Ranije te godine, Nacionalna sigurnosna strategija Bijele kuće, procjena koja se objavljuje svake četiri godine, također je opisala takmičenje s Pekingom kao “najposljedičniji geopolitički izazov” Washingtona.
Ruska invazija na Ukrajinu također je bila glavno područje fokusa SAD-a, koji pruža vojnu i finansijsku podršku Kijevu i nameće sankcije Moskvi.
Hipotetičke situacije
Međutim, nasilje širom Bliskog istoka ponovo je usmjerilo pažnju američke Vlade na neprijateljstvo prema Iranu i njegovom savezništvu s Izraelom.
Harris je upitana bi li upotrijebila vojnu silu da spriječi Iran da nabavi nuklearno oružje, ali je rekla da ne bi govorila o hipotetičkim situacijama.
Iran negira da traži nuklearno oružje, ali država razvija svoj nuklearni program.
Tokom 2018. godine, bivši američki predsjednik Donald Trump, rival Harris na predsjedničkim izborima u novembru, poništio je multilateralni sporazum prema kojem je Iran smanjio svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija protiv njega.
Američki predsjednik Joe Biden došao je na dužnost s obećanjem da će oživjeti pakt, ali nekoliko rundi indirektnih pregovora s iranskim zvaničnicima nisu uspjeli ponovo uspostaviti sporazum.
U međuvremenu, Bidenova administracija nastavila je provoditi sankcije protiv Irana iz Trumpove ere i dodala desetke vlastitih protiv iranskih firmi i zvaničnika.
Dodatna eskalacija
Napetosti su dodatno eskalirale izbijanjem rata u Gazi.
Kad je Haniyeh ubijen na iranskom tlu krajem jula u napadu za koji se uglavnom okrivljuje Izrael, Bidenova administracija odbila je reći ima li Iran pravo braniti se. Nakon što je Iran odgovorio napadom prošle sedmice, američki zvaničnici požurili su ga osuditi i obećali “teške posljedice”.
Harris je “nedvosmisleno” osudila iranska lansiranja projektila. “Jasno mi je: Iran je destabilizirajuća, opasna sila na Bliskom istoku, a današnji napad na Izrael samo dodatno pokazuje tu činjenicu”, rekla je 1. oktobra.
Potpredsjednica je više puta obećala da će nastaviti naoružavati Izrael, djelimično navodeći ono što naziva prijetnjom Irana, uprkos rastućem bijesu zbog dobro dokumentiranih izraelskih zločina u Gazi i Libanu.