Usklađenost s vrijednostima EU-a ključno za pristupanje Uniji

Brisel je u srijedu predstavio ovogodišnji paket proširenja koji uključuje izvještaje o napretku deset zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.

borrell
Borrell: Usklađenost s vrijednostima EU-a, počevši od vladavine prava, te sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, najvažniji je indikator strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu (REUTERS/Johanna Geron/Pool)

Usklađivanje s vrijednostima EU-a, počevši s vladavinom prava i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom najvažniji je indikator strateške orijentacije zemalja kandidatkinja na njihovu putu prema Uniji, izjavio je u srijedu prvi evropski diplomata Josep Borrell.

“Usklađenost s vrijednostima EU-a, počevši od vladavine prava, te sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, najvažniji je indikator strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell prenosi Hina.

Borrell je zajedno s povjerenikom za proširenje Oliverom Varhelyijem predstavio ovogodišnji paket proširenja koji uključuje izvještaje o napretku deset zemalja kandidata i potencijalnih kandidata.

Srbija postigla ‘ograničeni napredak’

Srbija je jedina koja se nije u potpunosti uskladila s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a i u izvještaju se kaže da ta zemlja nije uvela sankcije protiv Rusije, da je zadržala odnose na visokom nivou s tom zemljom te da je intenzivirala odnose s Kinom, “što otvara pitanja o njezinu strateškom smjeru”.

Borrell kaže da je članstvo Srbije u EU-u “jedini održivi način za izgradnju dugoročnog prosperiteta”.

“Mi insistiramo na tome da se Srbija uskladi s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, čiji su važan dio restriktivne mjere protiv Rusije i mislim da će se Srbija prije ili kasnije uskladiti, inače članstvo može doći u pitanje”, rekao je Borrell.

Prošli petak prilikom posjete Beogradu, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nekritički je hvalila Srbiju. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Aleksandrom Vučićem rekla je da je on lično “predan reformama, naročito u temeljnim pitanjima, vladavini prava i demokratiji”.

“Pokazali ste da iza vaših riječi slijede djela”, rekla je Von der Leyen obraćajući se Vučiću.

Međutim, u izvještaju o napretku Komisija kaže da je Srbija postigla “ograničeni napredak” u pravosuđu i temeljnim pravima, da “nema napretka” u području slobode izražavanja.

Srbija je počela pregovore u januaru 2014. godine i do sada je otvorila 22 od 35 pregovaračkih poglavlja, a privremeno je zatvorila samo dva. Komisija je ponovila prošlogodišnju ocjenu da je Srbija tehnički spremna za zatvaranje trećeg klastera, koji uključuje poglavlja koja se odnose na tržišno takmičenje i inkluzivan rast.

Kao jedan od važnih zahtjeva da bi napredovala u pristupnom procesu navodi se i normalizacija odnosa s Kosovom i implementacija svih dosad zaključenih sporazuma postignutih u okviru tog procesa koji se vodi pod okriljem EU-a. Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, a u izvještaju se kaže da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo.

Crna Gora ispunila privremena mjerila

Najdalje u pregovorima je otišla Crna Gora koja ima otvorena sva poglavlja. U junu ove godine Komisija je ocijenila da je ta zemlja ispunila privremena mjerila u prvom temeljnom klasteru koji se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, čime se otvorila mogućnost za početak druge faze u pregovorima, zatvaranja poglavlja.

U ovom trenutku Crna Gora je tehnički spremna za zatvaranje četiri poglavlja.

U izvještaju se navodi da se bilateralni odnosi s Crnom Gorom pogoršavaju zbog napetosti koje proizlaze između ostalog iz neriješenih bilateralnih pitanja.

Navodi se da nije bilo pomaka u vezi s neriješenim utvrđivanjem granice između dviju država ili vlasništvom nad brodom “Jadran” te da je usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu koja se fokusira na historijske događaje u Jasenovcu, Mauthausenu i Dachauu izazvalo snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući i proglašenje tri crnogorska dužnosnika personama non grata.

Za Bosnu i Hercegovinu, koja je u martu otvorila pregovore s EU-m, ali još čeka na otvaranje prvog pregovaračkog klastera, Komisija navodi da je postigla opipljive rezultate u upravljaju migracijama, da je u potpunosti usklađena sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, te da je usvojila zakone o integritetu pravosuđa, pranju novca i sukobu interesa.

Komisija priprema nacrt pregovaračkog okvira, ključnog dokumenta na temelju kojeg se vode pregovori, što je glavni preduslov za početak konkretnih pregovora.

Potencijalni kandidat Kosovo

Od zemalja zapadnog Balkana najdalje je u procesu Sjeverna Makedonija, koja je kandidatski status dobila još u decembru 2005. godine, ali se od tada nije puno pomakla najprije zbog grčkog osporavanja njezinog ustavnog imena, a danas zbog bugarske blokade.

Kosovo je jedino koje ima status potencijalnog kandidata. Ta država podnijela je zahtjev za članstvo u decembru 2022. godine, međutim, problem s tim zahtjevom je što kosovsku nezavisnost ne priznaje pet zemalja članica. Da bi Komisija počela raditi na mišljenju o tom zahtjevu potrebna je jednoglasna odluka Vijeća EU-a koju nije moguće dobiti bez tih pet zemalja.

Albanija je sredinom ovoga mjeseca otvorila prvi pregovarački klaster o temeljnim pitanjima.

Ukrajina je s obzirom na svoju veličinu i s obzirom da je žrtva ruske agresije najveći izazov za politiku proširenja. U junu ove godine održana je prva pristupna konferencija s tom zemljom, a sada Komisija radi na analizu usklađenosti ukrajinskog zakonodavstva s evropskim što je ključni uslov za otvaranje pregovaračkih poglavlja. U izvještaju se navodi očekivanje Komisije da će Ukrajina otvoriti prvi klaster što je ranije moguće u sljedećoj godini.

Druge zemlje

Ista očekivanja Komisija ima i za Moldaviju, koja je otvorila pregovore isti dan kad i Ukrajina. Komisija navodi da je Moldavija suočena s kontinuiranim ruskim uplitanjem i da trpi posljedice ruskog rata protiv Ukrajine.

Gruzija je dobila kandidatski status u decembru prošle godine, međutim sada je njezino napredovanje praktički zamrznuto zbog odluka koje je proruska vlada donijela u proljeće ove godine. Prošle sedmice u toj su zemlji održani parlamentarni izbori za koje je opservacijska misija OSCE-a utvrdila brojne nepravilnosti.

Turska koja je pristupne pregovore počela isti dan kad i Hrvatska, u oktobru 2005. godine, već duže vrijeme se sve više udaljava od EU-a. Međutim, Turska je vrlo važan partner za EU-a, pogotovo kada je riječ o rješavanju migrantske krize.

Izvor: Agencije

Reklama