Ozbiljne zamjerke EK-a Srbiji, premijer Vučević najavio ‘pažljivu analizu’

Prvi čovjek eurodiplomatije Josep Borrell rekao je da se Srbija ‘prije ili kasnije’ mora uskladiti s vanjskom politikom EU-a.

Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je preuzimajući Izvještaj EK-a da Evropska unija ostaje 'glavni cilj i glavna politika za Srbiju' (REUTERS/Marko Djurica)

Šef Delegacije Evropske unije u Beogradu Emanuele Giaufret predao je u srijedu srbijanskom premijeru Milošu Vučeviću Izvještaj Evropske komisije, u danu kad je prvi čovjek eurodiplomatije Josep Borrell upozorio Srbiju da izbjegavanjem sankcija protiv Rusije zemlja riskira punopravno članstvo u Uniji.

Borrel je u povodu godišnjeg izvještaja EK-a rekao da Beograd mora promijeniti nivo vanjskopolitičkog usuglašavanja i “prije ili kasnije” uskladiti se s vanjskom politikom EU-a.

“U suprotnom – bit će ugroženo članstvo”, rekao je Borrell i poručio da se ne mogu održavati veze s Rusijom i očekivati pripadnost eurobloku.

Premijer Srbije Miloš Vučević istakao je preuzimajući Izvještaj EK-a da Evropska unija ostaje “glavni cilj i glavna politika za Srbiju”, najavivši da će Beograd “pažljivo analizirati” dokument  Komisije.

“S nekim stvarima smo zadovoljni, s nekima nismo”, rekao je Vučević na press konferenciji sa šefom delegacije EU u Srbiji Emanueleom Giaufretom prenosi Hina.

U Izvještaju EK-a se potvrđuje da Srbija nije napredovala u procesu usklađivanja, te navodi da održavanje odnosa s Rusijom “postavlja pitanja o strateškom pravcu Srbije”.

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

Evropska komisija traži od Srbije da, kao prioritetnu obavezu, unaprijedi svoju usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, uključujući restriktivne mjere prema Moskvi.

Srbija nije postigla nikakav napredak u vanjskoj i sigurnosnoj politici, a posebno brinu odnosi s Rusijom i Kinom te izostanak napretka u normalizaciji odnosa s Kosovom, navodi se u Izvještaju EK.

Ukazuje se i na intenziviranje odnosa s Kinom, uključujući tu i Sporazum o slobodnoj trgovini dviju država koji je stupio na snagu sredinom godine, a EK ocjenjuje da to “predstavlja stratešku zabrinutost”.

Komisija potvrđuje da se proces EU-a proširenja nastavlja, ali se temelji na zaslugama i ovisi o objektivnom napretku svake zemlje-kandidata pojedinačno.

Istaknuto je i da dijalog s Kosovom, koji je ključan za napredak obje strane u procesu eurointegracija, nije pokazao željene rezultate dok Beograd i Priština više od decenije pod pokroviteljstvom Brisela pokušavaju usuglasiti normalizaciju odnosa.

Također, ukazuje se na to da se u Srbiji nastavljaju veličati ratni zločinci, a lošu ocjenu zemlja je dobila i kad je u pitanju sloboda izražavanja, dok se od Beograda očekuje i suzbijanje dezinformacija u nacionalnim medijima.

Konstantuje se da je postignut ograničen napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Komisija ocjenjuje i da izborni proces zahtijeva “opipljivo poboljšanje” i daljnju reformu.

Evropska komisija potvrđuje preporuku iz prethodnih godina, da je Srbija ispunila kriterije za otvaranje trećeg klastera – vezanog uz konkurentnost i inkluzivni rast, te da je taj klaster tehnički spreman za otvaranje.

Vučević je ocijenio da Izvještaj EK-a predstavlja “mapu puta za proces eurointegracija zemlje”, te da je “usklađenost s EU na 53 posto”.

Giaufret je istakao da je izvještajem potvrđena preporuka EK-a da se otvori treći klaster sa Srbijom i pozvao da se kao prioritet poveća stopa usklađenosti Srbije s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, kako bi se razjasnila njezina geostrateška pozicija.

“Srbija je kandidat za članstvo, pregovara s EU-om, a ušli smo u kompliciranu geopolitičku situaciju s agresijom Rusije na Ukrajinu i u tim okolnostima važna je jasna geostrateška orijentacija”, poručio je Giaufret.

On je kazao da vjeruje da će Srbija biti dio EU-a.

“Želimo računati na Srbiju kao na pouzdanog i iskrenog partnera, da njena jasna geostrateška orijentacija bude dio naše porodice”, poručio je šef delegacije EU-a u Beogradu.

Izvor: Agencije

Reklama