Hoće li Kina ‘pokopati’ evropske proizvođače automobila srednje klase

Evropski proizvođači vozila srednje klase strepe pred najezdom kineske konkurencije, stvari ne stoje dobro za Evropu, a mogle bi biti još gore usprkos tome što se balon elektrifikacije ispuhao.

Kineski proizvođači dolaze u raznim segmentima, a iz sadašnje perspektive budućnost pojedinih evropskih proizvođača izgleda vrlo upitna, piše Hina u autorskom tekstu.

Hrvatska agencija daje i historijski pregled osnivanja i ključnih trenutaka u postojanju pojedinih kineskih kompanija. Podsjeća kako je MG (Morris Garages) nastao 1924. godine u jednom britanskom pogonu, ali je u međuvremenu postao vlasništvo kineske kompanije SAIC Motor Corporation.

Forthing nema takvu historiju, ali, također, nadire. Razvija se od 2001. unutar Dongfeng Motorsa, jedne od najvećih kineskih autokompanija. Hina navodi kako su neki od modela tog proizvođača drastično nalik pojedinim evropskim premium vozilima.

Geely, također, snažno grabi posljednjih godina. Kompanija je osnovana 1986. godine, isprva proizvodeći motocikle i frižidere da bi tek 1997. ušla u autoindustriju. Godine 2010. kupuje Volvo, a sedam godina kasnije Lotus. Sada reže granu evropskim proizvođačima automobila sa stoljetnom historijom.

Tu su i BYD, XPeng, Dongfeng, Link&Co. za koje Hina predviđa da će uskoro, cijenom i ponudom, potruditi da kupci promisle o njima, jer neki primjerci kineskih proizvođača izgledaju vrlo primamljivo – i izgledom i cijenom. Pitanje je, konstatira Hina, što će biti sa servisnom mrežom i dijelovima, hoće li se održati i kako će tu stvari stajati.

Premium klasa nije ugrožena

Stručnjaci kažu da evropska premium klasa nije ugrožena. Mercedes će ostati tražen baš kao i, recimo, BMW, Audi, Porsche i drugi prvorazredni proizvođači. No, kod spomena na evropsku autokonfekciju stručnjaci podižu obrve. Niko ne zna šta donosi budućnost, a Evropa bi mogla ostati bez nekih proizvođača. Osim toga, ne samo da evropska, nego i američka autoindustrija proživljava krizu.

U tom kontekstu, podsjeća se kako je i sam direktor Stellantisa, koji proizvodi automobile marke Chrysler, Citroen, Fiat i Jeep, Carlos Tavares najavio da slijede vrlo izazovne godine. Stellantis je izvijestio o padu neto dobiti u prvom polugodištu za 48 posto u usporedbi s istim periodom prošle godine. Tavares je istovremeno upozorio kako ne isključuje mogućnost zatvaranja tvornica zbog sve jače kineske konkurencije.

„Ako kineski proizvođači osiguraju deset posto udjela u Europi, to znači 1,5 miliona automobila. Toliko ih se sastavi u naših sedam tvornica“, rekao je Tavares francuskim poslovnim novinama Les Échos. Objasnio je kako će evropski proizvođači pri takvom ritmu kineske konkurencije morati zatvoriti tvornice ili ih prepustiti Kinezima.

U međuvremenu su članice Evropske unije potvrdile uvođenje dodatnih carina na uvoz kineskih električnih vozila. Tom će se odlukom carine povećati, no među zemljama se osjetilo značajno nejedinstvo o odluci: pet zemalja je bilo protiv, a 12 suzdržano – među njima i Hrvatska.

Protiv novog postroženja carina na uvoz kineskih vozila bile su Njemačka, Mađarska, Malta, Slovačka i Slovenija, koje zajedno predstavljaju 22,65 posto stanovništva Unije, što nije bilo dovoljno da se prijedlog iz Brisela odbije. Za to bi glasati protiv morala kvalificirana većina od 15 članica, koje predstavljaju 65 posto stanovništva.

Njemačka protiv dodatnih carina

Poznato je i da se Njemačka prije glasanja otvoreno protivila prijedlogu dodatnih carina, a razlog su prvenstveno interesi njezine automobilske industrije. Proizvođači Volkswagen i BMW upozorili su prije odluke da bi trgovinske mjere, odnosno kineske protumjere, mogle ugroziti prodaju na njihovom najvećem tržištu.

Na kraju, Evropska komisija odlučila je definitivno uvesti kompenzacijske carine na uvoz baterijskih električnih vozila proizvedenih u Kini na period od pet godina.

Istraga izvršnog tijela EU-a je utvrdila da proizvođači električnih vozila u Kini imaju nepravednu prednost zbog državnog subvencioniranja, a na štetu evropskih proizvođača.

Pored postojeće carinske stope od 10 posto od četvrtka se uvode dodatne carine u rasponu od 7,8 posto do 35,3 posto.

Na vozila američkog proizvođača Tesla proizvedena u Kini dodatna carina bit će 7,8 posto, za kineske proizvođače BYD, Geely i SAIC 17, odnosno 18,8 i 35,3 posto. Dodatna carinska stopa od 35,3 vrijedit će za sve druge proizvođače u Kini koji nisu htjeli sarađivati u istrazi, a za kompanije koje jesu – 20,7 posto.