EK danas usvaja izvještaje o evropskom putu država zapadnog Balkana

Paketom proširenja objašnjavaju se koraci i reforme koje kandidati i potencijalni kandidati trebaju preduzeti kako bi postali članovi EU-a.

Paket proširenja predstavit će visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi (REUTERS/Yves Herman)

Evropska komisija usvojit će u srijedu Paket proširenja za 2024. godinu, koji se sastoji od saopćenja Komisije i izvještaja za deset kandidata i potencijalnih kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Paket proširenja predstavit će visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, prenio je Tanjug.

Paketom proširenja objašnjavaju se koraci i reforme koje kandidati i potencijalni kandidati trebaju preduzeti kako bi postali članovi EU-a, objašnjeno je na nalogu Generalnog direktorata za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (DG NEAR) na društvenoj mreži X.

Ovogodišnji paket će obuhvatiti Srbiju, Albaniju, BiH, Gruziju, Kosovo, Moldaviju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Tursku i Ukrajinu.

Paket proširenja je skup izvještaja koje Komisija usvaja svake godine, u kojem se sumiraju ključna dešavanja u politici proširenja EU-a. Izvještaj pokazuje postignut napredak i izazove s kojima se suočavaju partneri na putu ka pristupanju EU-u te ukazuje na reforme koje se trebaju provesti.

Na osnovu tih izvještaja kandidati i potencijalni kandidati za članstvo dobijaju smjernice i preporuke o svojim reformskim prioritetima.

Paket proširenja, također, predstavlja način procjene spremnosti zemalja za usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a, informiranje država članica EU-a o postignutom napretku i održavanje napretka u procesu proširenja.

‘Političke opstrukcije u BiH’

Evropska komisija će u svom izvještaju još jednom pozvati Bosnu i Hercegovinu da “hitno provede ustavnu i izbornu reformu kako bi osigurala da svi građani mogu efikasno ostvarivati svoja politička prava”, a naročito da uskladi svoj ustav s presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”.

“Funkcioniranje demokratskih institucija entitet Republika Srpska podriva stalnim diskriminatornim elementima u ustavnom poretku i stalnim kršenjem pravnog i ustavnog poretka, koji i dalje ne provodi odluke Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Suda”, kaže se u nacrtu.

Bosna i Hercegovina nije usklađena s viznom politikom EU-a, kao ni Srbija, dodaje se.

Bosna i Hercegovina je napravila veliki napredak, postigla je i održala punu usklađenost sa sankcijama Rusiji nakon njene agresije na Ukrajinu. Ipak, dodaje se da provedba restriktivnih mjera “ostaje izazov zbog političkih opstrukcija.”

Stanje s medijima je vrlo zabrinjavajuće, novinari su izloženi političkom pritisku, zastrašivanju i prijetnjama, dodaje se. Državni javni servis Radio-televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) u ozbiljnoj je opasnosti od gašenja zbog višegodišnjeg uskraćivanja stabilnog finansiranja i dugotrajnih sudskih sporova na entitetskim sudovima.

Javni servis u RS-u RTRS širi ruske dezinformacije i dalje se prenosi signal kanala Russia Today upkros tome što se zemlja pridružila sankcijama EU-a, koje zabranjuju emitiranje ruskih državnih medija, navodi se u nacrtu.

Pitanja o smjeru Srbije

Kada je o Srbiji riječ, u izvještaju stoji da ta država nije uvela sankcije protiv Rusije, da je zadržala odnose na visokom nivou s tom zemljom te intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanja o njenom strateškom smjeru.

Osim u pogledu Rusije, Srbija, također, nije prihvatila niz drugih izjava visokog predstavnika u ime EU-a i restriktivne mjere prema Kini, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venecueli. Osim toga letovi za Rusiju postali su frekventniji, navodi se.

“Od Srbije se očekuje da se postupno usklađuje s politikama prema trećim zemalja i stavovima EU-a, uključujući i restriktivne mjere”, dodaje se u nacrtu.

Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, a kaže se da i dalje izbjegava podizati optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenika te da procesuiranje slučajeva traje predugo.

U vezi s ratnim zločinima, nastavljena je saradnja s Bosnom i Hercegovinom, dok je u saradnji s Hrvatskom i Kosovom zabilježen mali napredak.

“Srbija tek treba pokazati istinsku predanost istrazi i presuđivanju ratnih zločina. Niz srpskih političkih stranaka, političara i medija i dalje bez reperkusija pružaju podršku i javni prostor osuđenim ratnim zločincima i negiraju ratne zločine, uključujući i genocid u Srebrenici”, kaže se u nacrtu.

Srbija još nije usklađena ni s viznom politikom, iako je Evropska unija stalno poziva da to učini. Beograd ima bezvizni režim sa 16 zemalja, čiji građani trebaju vize za ulazak u Uniju.

Izvor: Agencije

Reklama