Samit BRICS-a u Rusiji: Šta je na dnevnom redu i zašto je važan Putinu

Ruski predsjednik Vladimir Putin domaćin je godišnjeg samita BRICS-a koji je započeo u utorak u gradu Kazanj na jugozapadu Rusije.

Trodnevna konklava najveće je okupljanje svjetskih čelnika u Rusiji u posljednjih nekoliko decenija i održava se u vrijeme kada je Kremlj duboko u ratu sa Ukrajinom koju podržava Zapad.

Šta je na dnevnom redu i zašto je samit značajan?

Šta je BRICS?

BRICS označava Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku (JAR).

Grupa je formirana 2006. godine, a Brazil, Rusija, Indija i Kina okupili su se na prvom samitu BRIC-a 2009, dok se JAR pridružio godinu dana kasnije.

Cilj saveza je izazvati ekonomski i politički monopol Zapada. Grupa postavlja prioritete i ima rasprave jednom svake godine tokom samita BRICS čiji su članovi naizmjence domaćini. Aktuelni samit je 16. po redu.

Godine 2023, BRICS je pozvao u članstvo Egipat, Etiopiju, Iran, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate nakon što su te države podnijele zahtjev. Saudijska Arabija se tek treba formalno pridružiti, dok su ostali to uradili.

Poziv je poslan Argentini u isto vrijeme, ali ga je južnoamerička država odbila nakon što je predsjednik Javier Milei, izabran u decembru, u kampanji obećao da će ojačati veze sa Zapadom.

Ko dolazi na samit BRICS-a?

Veliki broj svjetskih čelnika prisustvovalo je otvaranju samita u utorak.

Čelnici država članica BRICS-a – uključujući indijskog premijera Narendru Modija, kineskog predsjednika Xija Jinpinga i južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphosu – učestvuju na samitu.

Predsjednik UAE-a Mohamed bin Zayed Al Nahyan, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, egipatski predsjednik Abdel Fattah el-Sisi i etiopski premijer Abiy Ahmed također su doputovali u Kazanj na samit.

Učestvuju i čelnici nekoliko drugih država koje su pokazale interes za jačanje veza s BRICS-om, uključujući turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i vijetnamskog premijera Phama Minh Chinha.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva otkazao je svoj put u Rusiju nakon što je zadobio povredu glave pri padu kod kuće 19. oktobra, pa najveću južnoameričku državu predstavlja ministar vanjskih poslova Mauro Vieira.

Očekuje se kako će prisustvovati i generalni sekretar UN-a Antonio Guterres i sastati se s Putinom. U ponedjeljak je ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova kritiziralo Guterresa, rekavši kako je, dok nije prihvatio poziv da prisustvuje mirovnom samitu u Švicarskoj koji je u junu podržala Ukrajina, “međutim, prihvatio poziv u Kazanj od ratnog zločinca Putina. Ovo je pogrešan izbor koji ne jača borbu za mir. To samo šteti ugledu UN-a.”

U martu 2023, Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu izdao je nalog za hapšenje Putina, optužujući ga za ratni zločin nezakonite deportacije djece iz Ukrajine.

Šta je na dnevnom redu samita?

Centralna tema koja ujedinjuje članice BRICS-a je njihovo razočaranje zapadnjačkim institucijama globalnog upravljanja, naročito kada je riječ o ekonomiji.

Sankcije nametnute Rusiji nakon njene invazije na Ukrajinu 2022. uplašile su mnoge države globalnog juga da bi Zapad mogao protiv njih upotrijebiti alate globalnih finansija kao oružje.

“Uslijed rata u Gazi, Rusija i Kina efikasnije su iskoristile ovaj protivzapadni osjećaj, kapitalizirajući frustracije zbog zapadnih dvostrukih standarda kao i korištenje sankcija i ekonomske prisile od strane Zapada”, kazala je Asli Aydintasbas, turska ekspertica za vanjsku politiku u komentarima za Brookings institut, think tank iz Washingtona, DC. “To ne znači da centralne sile žele zamijeniti američku dominaciju za Kinu, ali znači da su otvorene za usklađivanje s Rusijom i Kinom za fragmentiraniji i autonomniji svijet.”

U tu svrhu, partneri iz BRICS-a žele smanjiti svoju ovisnost o američkom dolaru i sistemu SWIFT, međunarodnoj mreži za finansijske transakcije od koje su ruske banke odsječene 2022. godine.

Lula je 2023. predložio trgovinsku valutu za članice BRICS-a. No, stručnjaci su upozorili da bi svaka takva inicijativa mogla biti prožeta izazovima. U avgustu je indijski ministar vanjskih poslova S Jaishankar također izrazio skepticizam o tome koliko bi BRICS valuta mogla biti realna.

Umjesto toga, članice BRICS-a sada rade na značajnijem korištenju svojih nacionalnih valuta za bilateralnu trgovinu kako bi ih osigurale od valutnih fluktuacija i smanjile njihovu ovisnost o dolaru.

“Kina sada ima alternativu SWIFT sistemu plaćanja, iako ograničenu u upotrebi, a države poput Turske i Brazila sve više prestrukturiraju svoje dolarske rezerve u zlato”, istakla je Aydintasbas. “Valutne zamjene za energetske poslove također su popularna ideja – sve sugerira želju za većom finansijskom nezavisnošću od Zapada.”

Zašto je samit značajan za Putina?

Otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, ova država i njen vođa postali su izolirani.

Mjesec dana nakon početka invazije, Kanada, Evropska unija, Japan, Novi Zeland, Tajvan, Velika Britanija i SAD izrekli su niz sankcija ruskim bankama, rafinerijama nafte i vojnom izvozu. Od tada je Rusiji i njenim saveznicima uvedeno više sankcija.

Nalog ICC-a za hapšenje Putina također znači da on ne može putovati u države koje su potpisnice Rimskog statuta, ugovora UN-a kojim je uspostavljen sud, a da ne riskira hapšenje. Godine 2023, nije bio na samitu BRICS-a u JAR-u koji je stranka sporazuma, zbog pritiska na Pretoriju da pritvori ruskog čelnika ako bude prisustvovao.

Zapadni čelnici također uglavnom nisu voljni pridružiti se Putinu u bilo kojem multilateralnom okruženju. Ruski čelnik prošle godine nije otišao na samit G20 u Indiji iako New Delhi nije stranka Rimskog statuta.

U tom kontekstu, “samit u Kazanju ima veliku simboličku i praktičnu važnost za Putinov režim”, rekla je Angela Stent, direktorica Centra za euroazijske, ruske i istočnoevropske studije na Univerzitetu Georgetown, u komentarima za Brookings institut. “Samit će pokazati kako Rusija, daleko od toga da je izolirana, ima važne partnere poput Indije, Kine i drugih velikih sila u usponu.”

Prošireni BRICS sada predstavlja približno 45 posto svjetskog stanovništva i 25 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda.

Šta je sljedeće za BRICS?

BRICS se nastavlja širiti.

Države jugoistočne Azije nedavno su izrazile interes za pridruživanje savezu.

Na Dijalogu BRICS-a sa državama u razvoju održanom u Rusiji 11. juna, Tajland je izjavio kako se želi pridružiti.

Malezija je 18. juna izrazila interes za članstvo u BRICS-u neposredno prije posjete kineskog premijera Li Qianga ovoj državi.

Članica NATO-a Turska također je službeno zatražila pridruživanje BRICS-u u septembru.

“Činjenica kako je toliko mnogo zemalja spremno ići Rusiji, koja se ne tako davno smatrala izopćenom državom jer je prekršila međunarodno pravo invazijom na Ukrajinu, potvrđuje trend koji slijedi sve veći broj država u svijetu: One ne žele stanje u kojem moraju birati između partnera”, rekla je Tara Varma, gostujuća saradnica na Institutu Brookings.