Počeo najveći samit o bioraznolikosti u historiji

Ciljevi postavljeni 2022. godine uključuju zaustavljanje izumiranja vrsta, zaštitu 30 posto svjetskog kopna i mora do 2030. i korištenje 200 milijardi dolara za provođenje tih ciljeva.

Samit u Caliju je 16. po redu skup država koje su 1992. potpisale Povelju o bioraznolikosti (Gabriel Aponte / Getty Images)

Svijet je 2022. postigao najambiciozniji sporazum čiji je cilj zaustaviti propadanje prirode do kraja desetljeća, no dvije godine kasnije zemlje već zaostaju u ispunjavanju preuzetih obaveza i zadanih ciljeva.

Gotovo 200 zemalja od ponedjeljka učestvuje na dvosedmičnom UN-ovom samitu o bioraznolikosti, pod nazivom COP16, u kolumbijskom gradu Cali, i bit će pod pritiskom da dokažu svoju podršku ciljevima zacrtanim u sporazumu poznatom kao „Kunming-Montreal okvir za globalnu raznolikost“, javlja Reuters.

Ciljevi postavljeni u sporazumu iz 2022. uključuju zaustavljanje izumiranja vrsta, zaštitu 30 posto svjetskog kopna i mora do 2030. godine i korištenje 200 milijardi dolara za provođenje tih ciljeva. Postavljena su i 23 specifična cilja po kojima zemlje mogu mjeriti svoj napredak.

Jedna od glavnih briga za zemlje i kompanije je kako sve to platiti, a COP16 će biti prilika za razgovore o pokretanju novih inicijativa koje bi mogle generirati prihode za programe očuvanja prirode.

„Tu imamo problem“, rekao je Gavin Edwards, direktor neprofitne organizacije „Nature Positive“. „COP16 je prilika da se unese nova energija da se svi podsjetimo na obaveze usvojene prije dvije godine i krenemo pravim putem ako se želimo barem približiti ispunjenju ciljeva do 2030. godine“.

Upozorava pritom da se stopa uništavanja prirode kroz djelatnosti poput sječe šuma ili izlovljavanja riba i dalje ne smanjuje, a vlade su već probile krajnje rokove akcijskih planova za očuvanje bioraznolikosti.

Većina nije usvojila nacionalne planove

Većina zemalja još nije niti podnijela svoje nacionalne planove za očuvanje raznolikosti poznate kao Nacionalni planovi i strategije za bioraznolikost (NBSAPs).

Do sada je to učinila samo 31 od 195 zemalja. Planovi se podnose posebnom UN-ovom tijelu za bioraznolikost. To je, između ostalih, učinilo više država članica Evropske unije te Australija, Japan, Južna Koreja, Kanada, Kina.

SAD učestvuje na samitu, ali nikada nije ratificirao Povelju o bioraznolikosti te nema obavezu podnošenja NBSAPs-a.

Samit u Caliju je 16. po redu skup država koje su 1992. potpisale Povelju o bioraznolikosti. S gotovo 23.000 učesnika ovo bi mogao biti najveći samit o bioraznolikosti ikada.

Na skupu COP15, prije dvije godine, pregovarači su zadali cilj da se do 2025. godišnje prikupi 20 milijardi dolara za siromašnije zemlje kako bi im se pomoglo u ostvarivanju ciljeva vezanih uz bioraznolikost.

Brian O'Donnell iz organizacije „Campaign for Nature“ sa žaljenjem konstatira da je prikupljeno vrlo malo novca i da je fond uspostavljen u tu svrhu „vrlo tanak“. Do sada je prikupljeno tek 238 miliona dolara, prenijela je Hina.

Izvor: Agencije

Reklama