Zelenski liderima EU predstavio plan pobjede, traži veću pomoć uoči ‘opasne zime’

Čelnici Evropske unije sastali su se u Briselu kako bi raspravljali o ilegalnim migracijama s kojima se blok suočava, različitim stavovima o sukobu na Bliskom istoku i daljnjoj podršci ratom pogođenoj Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji učestvuje na sastanku, optužio je Kinu da pomaže Rusiji u odugovlačenju rata u Ukrajini, navodeći da imaju “jasne obavještajne podatke”.

“Nažalost, primamo signale da Kina i dalje aktivno pomaže Rusiji da odugovlači ovaj rat. I imamo jasne obavještajne podatke”, rekao je Zelenski na sastanku Evropskog vijeća.

Predstavljajući svoj “Plan pobjede”, Zelenski je pozvao evropske lidere da pomognu Ukrajini da provede plan.

Ukrajini slijedi ‘opasna zima’

Predsjednik Ukrajine je ponovio da se sukob može okončati najkasnije iduće godine ako sada počnu slijediti “Plan pobjede”, te da je cilj plana jačanje ne samo Ukrajine nego i cijele euroatlantske zajednice.

“Rusija će pribjeći diplomatiji samo kada uvidi da ne može ništa postići silom. Moramo stvoriti prave uslove za okončanje ovog rata”, naglasio je Zelenski.

Predstavio je “Plan pobjede”, čije je detalje jučer prvi put iznio u javnost tokom obraćanja ukrajinskom parlamentu.

Zelenski je zamolio lidere EU-a za veću finansijsku i vojnu pomoć uoči, kako je rekao, “opasne zime”.

“Uradili i smo domaći zadatak”, rekao je Zelenski, ali uprkos naporima Kijeva da se pripremi za nadolazeće hladnije mjesece, Ukrajini je bila potrebna dodatna pomoć.

Protivzračna odbrana i finansijska podrška za pomoć ukrajinskoj domaćoj proizvodnji oružja su najhitnije potrebne, rekao je Zelenski.

EU podržava Ukrajinu u njenom ratu protiv Rusije, ali Mađarska naklonjena Kremlju mjesecima blokira daljnju vojnu i finansijsku pomoć Kijevu.

“Vaše jedinstvo je takođe oružje, i ono je oružje koje za sve nas znači jednu stvar, sigurnost”, rekao je Zelenski obraćajući se 27 lidera bloka.

Borrell: Katastrofa na Bliskom istoku

Josep Borrell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, izjavio je da se na Bliskom istoku dešava katastrofa te da su Ujedinjene nacije (UN) napadnute od Izraela na svim frontovima.

“Ono što se tamo dešava je katastrofa. Hronifikacija humanitarne krize. Najmanje 18.000 djece je bez roditelja. Dvadeset posto stanovništva Libana mora otići, a samo 400.000 djece mora samo napustiti svoje kuće u Libanu. Još jedan napad na UNIFIL. Nadam se da će zemlje, Vijeće Evrope, oštro osuditi napade izraelskih snaga na UNIFIL”, rekao je Borrell uoči sastanka u Briselu.

Scholz brani izvor oružja Izraelu

Njemački kancelar Olaf Scholz branio je odluku svoje vlade da nastavi izvoz oružja u Izrael uprkos ratu te zemlje u Pojasu Gaze.

Obraćajući se novinarima u Briselu kada je stigao na samit lidera EU-a, Scholz je rekao da će razgovarati o najnovijim dešavanjima na Bliskom istoku i njihovoj podršci Izraelu protiv palestinske grupe Hamas.

“Za mene je jasno da podrška Izraelu također znači da moramo osigurati sposobnost Izraela da se brani iznova i iznova, naprimjer snabdijevanjem vojnom robom ili oružjem,” rekao je Scholz.

Pitanje migracija

Migracija godinama predstavlja sporno pitanje u Uniji. U situaciji kada se bilježi niz izbornih uspjeha krajnje desnih stranaka u više zemalja bloka i u okolnostima izmijenjenog sigurnosnog krajolika, pojedine zemlje zauzimaju sve restriktivnije pozicije, prenosi Hina.

Poljska je nedavno najavila planove da privremeno suspenduje pravo na azil, optuživši Rusiju i Bjelorusiju za slanje migranata na poljsku granicu, koja je također vanjska granica EU, kako bi destabilizovali blok i potkopali njegovu sigurnost.

Također, Njemačka je ponovno uvela granične kontrole drugim zemljama članicama Unije nakon smrtonosnog napada nožem u zapadnom gradu Solingenu te nakon što je krajnje desna opoziciona stranka Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila velike uspjehe na regionalnim izborima.

Očekuje se da će evropski čelnici raspravljati i o uključivanju zemalja izvan EU u procesuiranje ilegalnih migranata nakon što je Italija ove sedmice objavila da su prvi migranti dovedeni u nove centre za azil u Albaniji.

Zemlje članice Unije su ranije ove godine pristale na veliku reformu radi pooštravanja zakona o migraciji i azilu, koji se izrađuje godinama, ipak implementacija novih pravila bi također mogla trajati godinama, pri čemu neki pozivaju na ubrzavanja tog procesa.