Industrijska proizvodnja u eurozoni raste, Hrvatska bilježi veliki pad

Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u Luksemburgu – za 9,2 posto, pokazuje Eurostatov izvještaj. Slijedi Hrvatska s padom industrijske proizvodnje za 4,6 posto u augustu u odnosu na juli.

Najsnažnije je u augustu na mjesečnom nivou porasla proizvodnja u Irskoj – za 4,5 posto (Fena - Ilustracija)

Industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u augustu najsnažnije od početka prošle godine, a Hrvatska se svrstala među zemlje s najvećim padom, uz bok Danskoj i Grčkoj, pokazali su podaci Eurostata, evropskog statističkog ureda.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u augustu za 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, najsnažnije od februara prošle godine. U julu je smanjena za pola posto.

Na nivou Unije proizvodnja je u posljednjem ljetnom mjesecu porasla za 1,3 posto u odnosu na juli kada se prema revidiranom podatku smanjila za 0,3 posto.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara – za 3,7 posto u eurozoni i za 3,6 posto u EU.

Primjetan rast bilježili su i sektori trajnih potrošačkih dobara – za 1,7 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU.

Proizvodnja energije uvećana je u zoni primjene zajedničke evropske valute za skromnih 0,4 posto i za 0,2 posto u EU.

Hrvatska uz Dansku i Grčku

Najsnažnije je u augustu na mjesečnom nivou porasla proizvodnja u Irskoj – za 4,5 posto. Slijede Njemačka i Litva gdje je uvećana za 3,3 posto. Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u Luksemburgu – za 9,2 posto, pokazuje Eurostatov izvještaj.

Slijedi Hrvatska s padom industrijske proizvodnje, prema sezonski prilagođenim podacima, za 4,6 posto u augustu u odnosu na juli kada je prema revidiranim podacima bila poskočila za 6,3 posto.

Pad u augustu najsnažniji je od početka pandemije u aprilu 2020. godine, a nadovezuje se na skok proizvodnje na sredini ljeta, najveći od juna 2020. godine i ublažavanja mjera suzbijanja Covida 19.

Podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (DZS) pokazali su 13,2-postotni pad proizvodnje kapitalnih dobara u augustu u odnosu na juli i smanjenu proizvodnju energije – za 2,2 posto. U juli proizvodnja energije bila je poskočila za 12,9 posto, a proizvodnja kapitalnih dobara za 11,7 posto.

Blizu su Hrvatskoj po padu proizvodnje u augustu Danska i Grčka gdje se smanjila za 4,5 odnosno za 4,4 posto.

Izvor: Agencije

Reklama