Nada posjetilaca Hirošime da će Nobelova nagrada potaknuti mirovne napore

‘Kao Japanci, vjerujem da se moramo pobrinuti da se ista stvar više ne ponovi’, kaže 21-godišnja studentica koja je posjetila Memorijalni park mira.

Park mira u Hirošimi već dugo privlači ne samo japanske posjetioce, već i strance (Kyodo/Reuters)

Posjetioci memorijalnog parka za žrtve atomskog bombardovanja Hirošime rekli su kako se nadaju da će Nobelova nagrada za mir dodijeljena u petak Japancima koji su preživjeli atomsku bombu potaknuti napore za mir u svijetu.

Norveški Nobelov odbor dodijelio je nagradu grupi Nihon Hidankyo, koja predstavlja preživjele iz američkih atomskih napada na Hirošimu i Nagasaki 1945. godine, za njene desetljeća duge napore za ukidanje nuklearnog oružja.

“Kao Japanci, vjerujem da se moramo pobrinuti da se ista stvar više ne ponovi”, rekla je Reutersu Ui Torisawa, 21-godišnja studentica koja je sa svojom prijateljicom posjetila Memorijalni park mira, prenosi Hina.

“Budući da je Japan jedina zemlja koja je pretrpjela atomsko bombardovanje i jer bi se slične stvari mogle ponoviti u drugim zemljama, mislim da je Japan vjerovatno u najboljoj poziciji da to zaustavi”, dodala je.

U augustu iduće godine obilježit će se 80. godišnjica bombardovanja. Vjerovatno će se fokusirati na nasljeđe svojih preživjelih, poznatih kao “hibakuša”, i moglo bi pokrenuti ponovnu raspravu o nuklearnom oružju.

Mnogi Japanci čekaju izvinjenje SAD-a

Park mira u Hirošimi već dugo privlači ne samo japanske posjetioce, već i strance, uključujući svjetske vođe poput Baracka Obame, koji je 2016. govorio na tom mjestu kao predsjednik SAD-a i zagrlio uplakanu hibakušu.

“Vjerujem da ima još mnogo premijera i lidera u svijetu koji bi mogli doći (u Japan) i nadam se da će se potruditi posjetiti”, rekao je stanovnik Hirošime Hirokazu Tanabe, koji radi kao vozač i koji je posjetio park s prijateljem.

Mnogi Japanci smatraju da bi se Sjedinjene Američke Države trebale izviniti za bombaške napade u kojima su ubijene stotine hiljada ljudi i koji su prisilili Japan na predaju nekoliko dana kasnije.

Japan se od tada oslanjao na zaštitu SAD-a, odričući se prava na vođenje rata i definišući svoju vojsku samo kao samoodbrambenu.

Izvor: Agencije

Reklama