Svijet poziva na prekid vatre, SAD kaže da Izrael ima pravo na odbranu

Čini se da je SAD u raskoraku s ostatkom svijeta, nakon što je izrazio podršku izraelskom kopnenom upadu u Liban.

Dok su glasovi iz cijelog svijeta u utorak pozivali na prekid vatre i povratak s ruba opšteg rata, Washington je “ograničenu” kopnenu ofanzivu na južni Liban opisao kao “pravo Izraela da se brani”.

Izraelske trupe napredovale su u Libanu tokom noći u utorak, u dosta očekivanom potezu. Vojska je u izjavi rekla da su napadi “ograničeni, lokalizirani i ciljani” protiv Hezbollaha.

Međutim, taj potez dodatno povećava rizik od šire eskalacije u borbi s oružanom grupom koju podržava Iran ili čak u cijeloj regiji, a Ujedinjeni Arapski Emirati, Katar i Japan brzo su izrazili duboku zabrinutost.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin objavio je da je izraelskom kolegi Yoavu Gallantu rekao da se Washington slaže s potrebom za kopnenom ofanzivom kako bi se područje južne granice Libana oslobodilo oružja Hezbollaha i drugih sredstava koja može koristiti za izvođenje napada preko granice.

“Jasno sam rekao da SAD podržava pravo Izraela da se brani”, rekao je Austin.

I spoke with Israeli Minister of Defense Yoav Gallant today to discuss security developments and Israeli operations.   I made it clear that the United States supports Israel’s right to defend itself. We agreed on the necessity of dismantling attack infrastructure along the border…

— Secretary of Defense Lloyd J. Austin III (@SecDef) October 1, 2024

Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće dalo je sličnu izjavu u utorak, opravdavajući izraelske “ograničene operacije”.

Također se dodaje da SAD ostaje protiv širenja kopnenog napada i da je diplomatsko rješenje jedini način za postizanje trajne stabilnosti duž izraelske granice s Libanom

‘Pomoć raseljenim’

Libanski privremeni premijer Najib Mikati upozorio je da se njegova zemlja suočava s “jednom od najopasnijih faza svoje historije” i pozvao je Ujedinjene narode da pruže pomoć za milion ljudi raseljenih zbog izraelskih napada posljednjih sedmica.

“Hitno pozivamo na dodatnu pomoć kako bismo ojačali naše stalne napore da pružimo osnovnu podršku raseljenim civilima”, rekao je Mikati na sastanku s predstavnicima UN-a.

UN-ov humanitarni koordinator za Liban Imran Riza najavio je pokretanje hitnog poziva u iznosu od 426 miliona dolara za hitnu humanitarnu pomoć za civile zahvaćene sukobom.

“Bez dovoljno resursa, humanitarci riskiraju da stanovništvo cijele zemlje ostave bez podrške koja im je hitno potrebna”, upozorio je Riza.

Međutim, dodao je da nikakva količina pomoći ne može u potpunosti riješiti krizu ako civili i dalje budu meta.

U saopćenju koje je u utorak izdalo Ministarstvo vanjskih poslova, UAE je izrazio “duboku zabrinutost” zbog eskalacije borbi i “ponovo potvrdio svoj nepokolebljiv stav prema jedinstvu Libana, nacionalnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu”.

U izjavi se, također, poziva na međunarodnu podršku kako bi se spriječila daljnja eskalacija i naglašava važnost pružanja pune zaštite civilima u skladu s međunarodnim pravom.

Predsjednik, sheikh Mohamed bin Zayed Al Nahyan “naložio je isporuku hitnog paketa pomoći od 100 miliona dolara narodu Libana”, dodaje se.

Ministar vanjskih poslova Katara Mohammed bin Abdulaziz al-Khulaifi upozorio je na X-u da će “agresija na Liban izazvati najgore”.

“Sada više nego ikad Liban treba našu nepokolebljivu podršku kako bi zaštitio integritet i sigurnost zemlje. Stajati uz bratski narod Libana nije samo moralna, već imperativna nužnost”, rekao je.

‘Momentalni prekid vatre’

Japanska vlada je, također, izrazila “ozbiljnu zabrinutost” i pozvala na maksimalnu suzdržanost kako bi se spriječila daljnja eskalacija sukoba.

Sekretar kabineta Yoshimasa Hayashi pozvao je na trenutni prekid vatre, dodajući da se moraju poduzeti sve mjere kako bi se spriječile civilne žrtve, izvijestio je tokijski Kyodo News.

Kaže da Tokio, također, ulaže napore kako bi omogućio sigurnost 50-ak japanskih državljana u Libanu.

Novi šef NATO-a Mark Rutte rekao je da “pažljivo prati šta se događa u Libanu” i izrazio nadu da će “neprijateljstva završiti što je prije moguće”.

Rusija je rekla da “zajedno svjedočimo da se geografija neprijateljstava širi, što dodatno destabilizira regiju i povećava napetosti”.

“Ove napetosti su destruktivne za regiju i okolna područja. I dalje smo duboko zabrinuti”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Španski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares rekao je novinarima u utorak da Izrael mora prestati provoditi kopnene napade u Libanu kako bi izbjegao eskalaciju sukoba koji zahvata regiju.

Italija, kao predsjedavajuća Grupe G7 bogatih demokratija, rekla je da će nastaviti raditi na deeskalaciji. U saopćenju Italijanske vlade u utorak se navodi da je premijerka Giorgia Meloni telefonski razgovarala s libanskim premijerom Mikatijem, govoreći o naporima da se postigne prekid vatre.

‘Posljedice već strašne’

Liz Throssell, glasnogovornica UN-ovog Ureda za ljudska prava, upozorila je na “kopnenu invaziju velikih razmjera” Izraela na Liban, rekavši da bi to samo rezultiralo “većom patnjom”.

“Posljedice za civile već su strašne”, rekla je.

Cristhian Cortez iz Međunarodne federacije Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (IFRC) i Jens Laerke iz humanitarnog ureda UN-a izjavili su na zajedničkoj konferenciji za novinare u Ženevi da je situacija u Libanu eskalirala u humanitarnu krizu, pozivajući sve strane da se angažiraju u trenutnoj deeskalaciji.

Izrael je pokrenuo upad nazvan Sjeverne strijele – svoju prvu kopnenu ofanzivu na Liban od rata 2006. – u ponedjeljak navečer, nakon više intenzivnih zračnih napada na glavni grad Bejrut i južni Liban.

U tim napadiama ubijene su stotine ljudi, uključujući više komandante i šefa oružane grupe Hassana Nasrallaha.

Izraelska vojska tvrdi da njena kopnena invazija ima za cilj potisnuti Hezbollah sjeverno od rijeke Litany, oko 30 km od izraelsko-libanske granice, čime bi se se ta grupa pridržavala UN-ove Rezolucije 1701.