Plan za rast Zapadnog Balkana po uzoru na oporavak od pandemije

Dva odbora Evropskog parlamenta održali su prvu raspravu o finansijskom poticaju Zapadnog Balkana, težak ukupno šest milijardi eura.

Finansijska pomoć zemljama Zapadnog Balkana iz budžeta EU-a bit će uslovljena reformama, kaže glavni direktor opće uprave Evropske komisije za proširenje i susjedstvo Gert Jan Koopman (Reuters)

Zemlje Zapadnog Balkana moći će povlačiti sredstva iz novog instrumenta za rast samo uz ispunjavanje određenih reformi i uvjeta, kao što to vrijedi i za zemlje članice u korištenju sredstava za oporavak od pandemije korona virusa, rečeno je u srijedu u Evropskom parlamentu.

Na zajedničkoj sjednici Odbora za vanjske poslove i Odbora za budžet Evropskog parlamenta održana je prva rasprava o prijedlogu uspostave Instrumenta za reforme i rast Zapadnog Balkana, težak ukupno šest milijardi eura, od čega su dvije milijarde bespovratnih sredstava, a četiri milijarde povoljni krediti, prenosi Hina.

“Temeljne reforme koje su potrebne za ekonomski rast bit će preduvjeti za povećanu finansijsku pomoć po modelu vrlo sličnom koji se primjenjuje za EU sljedeće generacije”, izjavio je glavni direktor opće uprave Evropske komisije za proširenje i susjedstvo Gert Jan Koopman.

I predsjednik vanjskopolitičkog odbora Evropskog parlamenta David McAllister također ističe da dodatna finansijska pomoć zemljama Zapadnog Balkana neće biti bezuvjetna.

“Mora biti jasno da zemlje koje nazaduju ili stagniraju u pogledu temeljnih vrijednosti i koje se ne usklađuju s vanjskom politikom EU-a ne mogu dobiti dodatnu pomoć”, rekao je McAllister.

U raspravi su sudjelovali i hrvatski zastupnici Tonino Picula (SD/SDP) i Karlo Ressler (EPP/HDZ), koji su suizvjestitelji Parlamenta za novi prijedlog Komisije.

“Podržavamo dodatna sredstva za zemlje Zapadnog Balkana kako bi se kroz usvajanje ekonomskih i socijalnih reformi što više i što skorije približile punopravnom članstvu u EU. Jednako tako, vjerujemo da temeljne reforme u području vladavine prava trebaju biti jedan od glavnih uvjeta za napredak u pretpristupnom procesu i povlačenje dodatnih financijskih sredstava, kao i da novi Plan rasta treba biti usklađen s postojećim IPA III financijskim instrumentom”, rekao je Picula.

Ekonomski zaostatak

Šest zemalja Zapadnog Balkana ekonomski jako zaostaju za Evropskom unijom, s BDP-om koji iznosi gotovo trećine onog u EU-u. To je i jedan od glavnih razloga za odljev mozgova iz toga područja, rekao je predstavnik Komisije.

Karlo Ressler je rekao da predloženi paket dodatne finansijske pomoći može biti od ključne važnosti za približavanje šest država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.

“Temeljna razlika u odnosu na trenutne potpore je u tome da bi isplate bile usko vezane uz provedbu dogovorenih reformi. Kao što je još jednom naglašeno i posjetom predsjednice Evropske komisije s premijerom Plenkovićem i Rutteom Bosni i Hercegovini, riječ je o području od strateškog značaja za Evropsku uniju koje treba konkretnu podršku i poticaj razvoju”, rekao je Ressler.

Prema prijedlogu, svaka od šest zemalja Zapadnog Balkana morat će izraditi svoje nacionalne planove za povlačenje tih sredstava, koji će sadržavati konkretne reforme, a kada Komisija ocijeni da su pojedine reforme provedene moći će tražiti sredstva.

Komisija je u novembru prošle godine predstavila prijedlog plana za rast Zapadnog Balkana kako bi te zemlje mogle osjetiti određene koristi članstva u EU i prije nego što postanu članicama.

Plan predviđa jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uvjetom da se zemlje Zapadnog Balkana usklade s pravilima jedinstvenog tržišta i istodobno otvore relevantne sektore i područja svim svojim susjedima, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.

Prijedlog Komisije trebaju usvojiti Vijeće i Evropski parlament u okviru rebalansa višegodišnjeg budžeta.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada