Zapad želi posmatrače u Nagorno-Karabahu, Moskva savjetuje Armeniju

U Armeniju nastavljaju pristizati deseci hiljada Armena koji napuštaju Nagorno-Karabah, nakon što je Azerbejdžan proširio kontrolu nad regijom.

Azerbejdžanska granična straža objavila je da je Ruben Karleni Vardanyan uhapšen na graničnom prelazu u okrugu Lačin dok je pokušavao otputovati za Armeniju (Reuters)

U Armeniju nastavljaju pristizati desetine hiljada Armena koji napuštaju Nagorno-Karabah nakon što je Azerbejdžan proširio kontrolu nad regijom, dok su vlasti Azerbejdžana saopćile da su uhapsile bivšeg šefa regionalne vlade dok je pokušavao preći u Armeniju.

Prema posljednjem službenim podacima objavljenim u srijedu, više od 50.000 ljudi stiglo je iz Nagorno-Karabaha na teritoriju Armenije proteklih dana, nakon što je okončana munjevita vojna operacija koju je izveo Azerbejdžan 19. septembra ove godine.

Azerbejdžan je prošle nedjelje otvorio jedini put koji povezuje Nagorno-Karabah, regiju koja se u potpunosti nalazi na teritoriji Azerbejdžana, s Armenijom, četiri dana nakon predaje armenskih separatista i nakon što je postignut sporazum o prekidu vatre. Prema ovom sporazumu, Baku je proglasio da je vratio svoj suverenitet nad regijom, u kojoj je živjelo blizu 120.000 stanovnika, uglavnom Armena.

U međuvremenu, azerbejdžanska granična straža objavila je da je Ruben Karleni Vardanyan, čelnik u armenskoj separatističkoj administraciji u Nagorno-Karabahu, uhapšen na graničnom prelazu u okrugu Lačin dok je pokušavao otputovati za Armeniju.

Granična straža dodala je u saopćenju da je Vardanyan predat nadležnim vlastima u glavnom gradu Bakuu.

Mediji su objavljivali slike Vardanyanovog hapšenja na putu između Stepanakerta, glavnog grada Nagorno-Karabaha, i grada Gorisa u južnoj Armeniji.

Vardanyan je bio državni ministar u separatističkoj administraciji u takozvanoj Republici Artsakh. Bio je na čelu separatističke vlade u periodu između novembra 2022. i februara 2023. godine.

Prije nego što se prošle jeseni preselio u Nagorno-Karabah, radio je u bankarskom sektoru u Rusiji, gdje je postao milijarder.

Diplomatski izvor u Erevanu rekao je da će armensko Ministarstvo vanjskih poslova štititi prava svojih građana diplomatskim putem.

Međunarodni posmatrači

Dok je predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev bio domaćin američkoj delegaciji u Bakuu, američki State Department pozdravio je, kako je naveo, izjave azerbejdžanske strane u vezi sa prihvatanjem raspoređivanja međunarodnih posmatrača koji će pratiti operacije raseljavanja iz Nagorno-Karabaha.

Američki State Department saopćio je da će narednih dana sarađivati sa saveznicima i partnerima na organiziranju međunarodne posmatračke misije u regiji.

Azerbejdžanski predsjednik se sa svoje strane obavezao, tokom posjete američke delegacije, da će garantirati prava armenskog stanovništva u regiji Nagorno-Karabah u skladu sa zakonima svoje zemlje i međunarodnim normama.

Američku delegaciju, koja je posjetila Erevan, a zatim i Baku, činili su Samantha Power, šefica Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), Yuri Kim, pomoćnica američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja i Louis Bono, viši savjetnik američkog State Departmenta u vođenju pregovora o Kavkazu.

Imajući u vidu da se nastavljaju zapadne diplomatske aktivnosti između Azerbejdžana i Armenije, francuski predsjednik Emmanuel Macron obavio je telefonski razgovor s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom o razvoju situacije u regiji Nagorno-Karabah i raseljavanju Armena s tog područja, navodi Pašinjanov ured.

Sa svoje strane, Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, pozvala je Azerbejdžan da dopusti međunarodnim posmatračima ulazak u regiju Nagorno-Karabah.

Istovremeno, Baerbock je najavila povećanje njemačke humanitarne pomoći Međunarodnom komitetu Crvenog krsta sa dva miliona na pet miliona dolara za podršku raseljenim osobama iz Nagorno-Karabaha.

Ruski savjet Armeniji

S druge strane, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je rukovodstvo u Armeniji da se prisjeti sudbine zemalja koje su se oslanjale na Sjedinjene Američke Države i koje su se našle, kako je rekao, u nezavidnoj situaciji.

Lavrov je rekao, u intervjuu za rusku agenciju TASS, da je „s historijskog i geopolitičkog stanovišta nemoguće da Rusija izgubi svoje interese na Južnom Kavkazu ili da ih zanemari“.

„Neki političari u Erevanu, među kojima je i premijer Nikola Pašinjan, žele da Armenija izgubi svoju relaciju s Rusijom i pronađe nove prijatelje. Kažemo da, ako se budu oslanjali na Sjedinjene Američke Države, možda bi im koristilo da se osvrnu na nedavnu historiju i na to kako su se Sjedinjene Američke Države odnosile prema onima koji su bili pod njihovim okriljem“, dodao je.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je juče da je Lavrov razgovarao telefonom sa svojim azerbejdžanskim kolegom Džejhunom Bajramovim o pitanjima humanitarne pomoći i sigurnosti Armena u Nagorno-Karabahu te načinima implementacije sporazuma između Bakua i Erevana i demarkaciji granica.

U nedavnim borbama u Nagorno-Karabahu poginulo je 213 armenskih separatista, dok je Baku u srijedu objavio da su 192 njegova vojnika i jedan civil ubijeni tokom munjevite vojne operacije Azerbejdžana prošle sedmice.

Više od 100 ljudi se i dalje vodi kao nestalo zbog eksplozije skladišta goriva u Nagorno-Karabahu u ponedjeljak navečer, usred masovnog egzodusa Armena, što je dovelo do pogibije najmanje 68 ljudi, dok je 290 ranjeno.

Prošle sedmice je armenski premijer saopćio da se njegova zemlja, sa populacijom od 2,9 miliona ljudi, sprema primiti 40.000 izbjeglica iz Nagorno-Karabaha.

No, armenska vlada je do sada uspjela pružiti sklonište za svega 2.850 ljudi, što ukazuje na humanitarnu krizu.

Politički analitičar Boris Navasardian izjavio je za AFP da Armeniji „nedostaju neophodni resursi za upravljanje izbjegličkom krizom i da to neće moći učiniti bez pomoći iz inostranstva“.

Navasardian smatra da će ova situacija imati „opasne posljedice na političkoj sceni“ zbog „nezadovoljstva javnosti“.

Glavni grad Erevan je posljednjih dana svjedočio nizu demonstracija protiv premijera, koji je optužen da nije djelovao kako bi se suprotstavio Azerbejdžanu.

Izvor: Al Jazeera i agencije