Zašto i dalje opada vrijednost turske lire?
Stručnjaci kažu da ‘potisnuta’ lira dostiže svoju stvarnu vrijednost dok predviđaju nastavak njenog pada u odnosu na dolar.
Piše: Rumeysa Koc
Historijska pobjeda u drugom krugu predsjedničkih izbora aktuelnog turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana probudila je nade u ekonomsku stabilnost i rast vrijednosti turske lire u odnosu na američki dolar.
Međutim, nakon izbora 28. maja, vrijednost lire nastavila je blago opadati, a 7. juna je dostigla vrijednost od 23,3 u odnosu na dolar.
Slijedi objašnjenje o tome šta se dešava:
Kako je lira došla do ove tačke?
Počevši od 2013. godine, kurs lire prema dolaru počeo je polako opadati, što je, prema riječima ekonomiste Emrea Alkina, početna tačka devalvacije lire.
Turska je od 2013. godine upletena u „političke oluje“, kaže Murat Okcu, profesor ekonomije i administrativnih nauka na Univerzitetu Suleyman Demirel.
„Pored događaja u parku Gezi [2013.] i velikih političkih oluja, kao što je [pokušaj državnog udara] 15. jula, ekonomske krize koje su se pojavile zbog napada na kurs dolara iz 2018. i pandemije su političke i ekonomske oluje koje su obilježile posljednjih 10 godina u Turskoj”, rekao je Okcu. „Ovi događaji su otkrili pukotine u društvu i izazvali velike šokove.“
Alkin, rektor Univerziteta Topkapi, kaže da se diplomatske greške ili unutrašnja politika odmah odražavaju u vidu reakcija na berzi i u pogledu kamatne stope.
U onome što je nazvano „historijski vrhunac“, devalvacija lire se ubrzala 2021. godine kada je prešla jednocifrene brojke i dostigla vrijednost od 10 u kursu lira-dolar.
Stručnjaci s kojima je Al Jazeera razgovarala kažu da je kontinuirana devalvacija lire predvidljiv rezultat potisnute inflacije pred izbore, kao rezultata poteza centralne banke koja je stabilizirala kurseve prodajući devizne rezerve u zamjenu za liru.
„[Nakon izbora], vidimo da se [centralna banka] ne miješa toliko u tržište“, kazao je Alkin, što je dovelo do kontinuirane devalvacije lire.
Šta će se dogoditi sljedeće?
Stručnjaci iz vlade i industrije napravili su proračune budžeta za 2023. na osnovu očekivanja da će lira nastaviti padati, kaže Alkin.
„Industrija je spremna za kurs od 25 lira za dolar. Zapravo, čak ni kurs dolara između 25 i 28 lira neće se smatrati anomalijom“, rekao je on.
Lira nikada neće povratiti vrijednost od prije 2014. godine. „Niko ne bi trebao očekivati ovo, [jer] sada postoji uspostavljeno tržište. Ono što će se dogoditi je da će u jednom trenutku porast cijena i ekstremna bezvrijednost [lire] prestati“, rekao je.
Stručnjaci kažu da se to može postići samo povećanjem kamata.
Sada će, dodao je Alkin, lira početi „dostizati svoju pravu vrijednost“ nakon perioda odgođene inflacije.
Šta je Erdogan do sada poduzeo u vezi ovoga?
Počevši od kraja 2021. godine, Erdogan i njegova vlada usvojili su „neortodoksnu“ politiku snižavanja kamatnih stopa kako bi promovisali ekonomski rast i povećali proizvodnju. Ova politika je u direktnoj suprotnosti sa ortodoksnim pristupima ili povećanjem kamatnih stopa ili povećanjem proizvodnje.
Okcu kaže da je Erdoganova politika bila pokušaj uspostavljanja ekonomskog sistema alternativnog kapitalizmu. „Važno je zapamtiti da su Erdogan i AKP došli iz linije [politike] koja je nastojala [uspostaviti] pravedan poredak kao alternativu kapitalističkom ekonomskom sistemu“, rekao je za Al Jazeeru.
Ovaj sistem, u skladu sa vizijom zemlje „stoljeće Turske“, bio je pokušaj stvaranja nezavisne ekonomije, oslobađajući Tursku globalnog tutorstva.
Ali ova politika, uz efekte nakon COVID-a, rezultirala je povećanjem inflacije, koja je u oktobru prošle godine dostigla novi maksimum od 85,5 posto u 24 godine.
Suočena sa rastućom inflacijom, vlada je usvojila intervencionističku politiku i stabilizovala kamatne i devizne kurseve.
Međutim, dok su kamatne stope snižene na 8,5 posto, pokušaji vlade za ekonomski rast osujećeni su bankarskim kreditima sa stopama od čak 60 posto, što je otežalo podizanje kredita postojećim i novim preduzećima.
Umjesto tog, povećale su se stope potrošnje u zemlji, a ljudi su gomilali devize ili se okrenuli drugim sredstvima da zaštite svoje depozite, rekao je Alkin.
Hoće li Erdogan promijeniti pristup?
Erdogan je imenovao Mehmeta Simseka, ličnost naklonjenu tržištu, koji je služio u vladi i ranije, na mjesto ministra finansija i trezora u svojoj novoj vladi.
Alkin kaže da to što se Simsek ponovo našao na čelu ekonomije ukazuje da je došao kraj vladinoj intervencionističkoj politici.
Ali do sada, imenovanje Simseka i Hafize Gaye Erkan, prve žele na čelu centralne banke i ekonomistice sa zvjezdanim rezultatima u SAD-u, nije bilo dovoljno da pruži povjerenje u međunarodno tržište uprkos njihovim više „ortodoksnim“ i „racionalnim“ pristupima.
Alkin kaže da bi sljedeći korak trebao biti povećanje kupovne moći Turaka, barem toliko da se eliminišu visoka inflacija i troškovi života uzrokovani visokim deviznim kursevima, za što će, kako predviđa, trebati najmanje 18 mjeseci.
To se, kaže on, može postići samo povećanjem kamatnih stopa i osiguravanjem stabilnosti kroz „racionalne“ ekonomske odluke.
Još se ne zna kakvu će politiku vlada usvojiti u budućnosti. Nakon imenovanja Simseka i Erkan, očekuje se da će sljedeća objava koja se tiče kamatnih stopa 22. juna povećati kamatne stope.