Globalni ekonomski utjecaji trenutnog sukoba u Gazi

Trenutni sukob naglašava krhku prirodu svjetske ekonomije i zavisit će od toga u kojoj mjeri sukob eskalira, kaže profesor međunarodne ekonomije.

Trenutni sukob naglašava krhku prirodu svjetske ekonomije i zavisit će od toga u kojoj mjeri sukob eskalira, kaže profesor međunarodne ekonomije. (Getty)

Kao što je svima poznato, svijet i konkretno Bliski istok svjedočili su tokom prošlog mjeseca opasnoj sigurnosnoj eskalaciji uslijed sukoba između Hamasa i Izraela koji je počeo 7. oktobra.

Ova eskalacija ima dugoročne posljedice po svjetsku ekonomiju općenito, jer smo svjedočili porastu cijena energije, naročito nafte, te velikom porastu cijena evropskog plina.

Naravno, prije nego što se ova kriza desila, postojala je zabrinutost da bi se cijene mogle povećati kao rezultat očekivanja hladne zime.

Stoga, u ovom članku ću govoriti o mogućim posljedicama ovog sukoba po svjetsku ekonomiju i nužnosti međunarodne saradnje kako bi se smanjio njegov utjecaj.

Ekonomske posljedice općenito

Prvo: Rast cijena energije

Sukob je rezultirao velikim povećanjem cijena nafte, uz strah da tržište može premašiti 100 dolara po barelu, prema izvještaju objavljenom u The Guardianu, što se uveliko odrazilo na države koje se u velikoj mjeri oslanjaju na petrol u industriji. To je dovelo do straha od inflacije, budući da se visoki troškovi energije šire na različite sektore privrede.

Drugo: Opasnost da će doći do nestašice energije

Pored porasta cijena, postoji i opasnost da će u budućnosti doći do nestašice energije. Ako se sukob nastavi i bude utjecao na proizvodnju energije u ključnim područjima, ili ako se ukinu transportne rute za energetske resurse, to u velikoj mjeri može utjecati na svjetske zalihe nafte i gasa, što će dovesti do još većeg porasta cijena i potencijalne nestašice u snabdijevanju.

Treće: Strah od stagflacije

Trenutna situacija može izazvati strah od stagflacije, što je opasno ekonomsko stanje koje odlikuje stagnacija i visoka inflacija. Nedostatak novca kao posljedica nezaposlenosti uzrokuje usporavanje privrednog rasta i može pogoršati ovakvu situaciju.

Utjecaj na područje Bliskog istoka

Dok navodni rast cijena nafte i gasa koristi zemljama Bliskog istoka koje proizvode i izvoze ove resurse u pogledu povećanja svojih prihoda i smanjivanja deficita, one se suočavaju sa nizom izazova tokom kriza. Kontinuirani sukobi u regiji vode do inflacije, naročito u troškovima transporta, i stvaraju nepovoljnu okolinu za investiranja.

Praktično, ova situacija dovodi do bijega kapitala u sigurna područja, daleko od područja sukoba i njihove okoline. Pored toga, vrijednosti regionalnih valuta opadaju i prilike za investiranje, koje pojačavaju rast i razvoj, postaju rijetke. Iako je možda rano predviđati precizne detalje, nedavni pokazatelji izazivaju uzbunu oko ekonomskih rizika sa kojim se suočava područje Bliskog istoka zbog prirode dugoročnog sukoba.

Stoga, kretanje ekonomije na Bliskom istoku bi moglo platiti visoku cijenu u slučaju rasta sukoba i širenja izvan Pojasa Gaze, jer će to uzrokovati štetu u zalihama goriva i plina. Također, može imati velike posljedice po inflaciju općenito, naročito jer je došlo do šoka u cijenama energije od početka rata Rusije, a čim smo se počeli oporavaljati, ušli smo u sukob u Pojasu Gaze, što u velikoj mjeri može utjecati na trenutno visoke cijene prehrambenih namirnica i proizvoda. Može utjecati i na potražnju i nanijeti štetu proizvođačkim kompanijama, a trenutna situacija to ne može podnijeti.

Utjecaj na evropsku ekonomiju

Posljedice porasta cijena energije su veoma zabrinjavajuće po evropsku ekonomiju. Povećava se stopa inflacije, jer brzim čitanjem dešavanja prije trenutnog sukoba primjećujemo, a prema podacima Eurostata, da postoji opadanje stope inflacije u eurozoni sa 8,6 posto u 2022. godini na 5,5 posto u tekućoj godini, te opadanje sa 9,6 na 6,4 posto u Evropskoj uniji do juna 2023. godine.

Najniža stopa inflacije u Evropi zabilježena je u Luksemburgu od 1 posto, dok su Belgija i Španija odmah iza njih sa 1,6 posto. S druge strane, najviša stopa inflacije zabilježena je u Mađarskoj od 19,9 posto, koju prate Slovačka sa 11,3 posto i Češka Republika sa 11,2 posto.

Što se tiče Ujedinjenog Kraljevstva, stopa inflacije je opala mnogo sporije u poređenju sa drugim industrijskim zemljama, jer je pala sa 11,1 posto, u 2022. godini, na 6,7 posto u prošlom mjesecu. Očekujem da će se svi ovi brojevi vratiti u prvom kvartalu sljedeće godine, odnoso, u roku od samo četiri mjeseca od početka sukoba.

Stoga, smatram da će ovaj rat dovesti do inflatorske depresije u Evropi, što je mnogo opasnije od uobičajene depresije, koja obično vodi do opadanja cijena kao rezultat smanjene potražnje proizvoda, uglavnom zbog oskudice novca generisane nezaposlenošću, što je, također, posljedica privrednog usporavanja.

Globalna ekonomska stabilnost

Zemlje već pate od neuobičajeno visokog nivoa duga i povećanja troškova pozajmljivanja, uz rast nivoa kamata do svog najvišeg nivoa u skoro 20 godina u SAD-u.  Investicije privatnog sektora svjedoci su kontinuiranog usporavanja, a postoji veliko usporavanje i u kretanju svjetske trgovine, što čini da rat i njegovi troškovi dolaze u krajnje teškim uslovima i u vrijeme kada svijet pati.

Budući da je ovo prvi put da se svjetska ekonomija suočava sa dva energetska šoka u pogledu cijena nafte i plina, istovremeno u Ukrajini i na Bliskom istoku, ovo povećanje cijena ne samo da smanjuje kupovnu moć porodica i firmi, već može dovesti i do povećanja troškova proizvodnje prehrambenih namirnica, što povećava nivo nesigurnosti hrane, naročito u zemljama u razvoju.

Stoga, trenutni sukob naglašava krhku prirodu svjetske ekonomije i zavisit će od toga u kojoj mjeri sukob eskalira. Ukoliko se sukob nastavi u ograničenim razmjerama, i  njegov utjecaj će biti ograničen. Ali ukoliko situacija eskalira, cijene nafte mogu doći do 150 dolara ili više po barelu.

Zaključak

Sukob na Bliskom istoku će biti velika prijetnja za svjetsku ekonomiju, ne samo u pogledu porasta cijena energije, već će utjecati i na njenu nestašicu.

Mora postojati velika međunarodna saradnja kako bi se zaustavio rat u Gazi i spriječila još veća ekonomska šteta, jer će posljedice biti katastrofalne po sve.

Potreba za stabilnošću, mirom i svjetskom saradnjom postala je hitna nužnost da se svijet ujedini u pronalaženju radikalnog rješenja za ovu krizu, prije nego se stanje pogorša i sukob proširi.

Izvor: Al Jazeera